Moram odmah reći, nisam izvrstan poznavatelj svih sportova, ali, osim Formule 1, ne pada mi na pamet drugi koji ima tolike propise o ispravnosti opreme kao stolni tenis, prvenstveno reketa. Normalno, kada postoje brojni propisi, na ITTF-u je, a onda na nacionalnim Savezima, da osigura dosljedno provođenje i kontrolu. U suprotnom, omogućiti će se igračima, koji “zaobilaze” propise, nepravedna prednost. No, u interesu je ITTF-a da pravila nisu prestroga, jer o uplatama proizvođača opreme znatno ovise njihovi prihodi od registracije i kontrole, a i kasniji marketinški, od reklamiranja, npr. na web stranicama ili turnirima, što je direktni sukob interesa. Indikativno je da nema niti jedne nezavisne organizacije ili laboratorija koji bi izvodio sustavnu i/ili nasumičnu kontrolu.
- loptice,
- podove,
- mrežice,
- stolove,
- rekete.
U ovom blogu prvenstveno ću se koncentrirati na provjeru ispravnosti reketa, jer je tu u praksi najčešće “vrludanje”, iako je bilo slučajeva i sa mrežicama, gdje bi je protivnik, prije meča, namjerno podignuo za 10 mm.
Pa, pogledajmo Pravila stolnog tenisa i regulativu koja to tretira:
Detalji kontrole objašnjeni su u Technical Leaflet T4: Racket Coverings i Technical Leaflet T9: Racket Control. Da bi se sa određenom gumom bilo dozvoljeno igrati ona mora biti na najnovijoj ITTF listi, dok za drva ne postoji obveza registracije i kontrole. Pogledajte kako se na službenom ITTF natjecanju izvodi kontrola reketa, te otpora gume sa pipcima (softa ili trave):
Nekom tko se stolnim tenisom ne bavi intenzivno, sve to izgleda OK. A, da li je zaista? Sada ću, iz prakse, navesti neke od najčešćih opstrukcija pravila:
- Pravilo 2.4.5 navodi da sve plohe reketa moraju biti krute, ravne i neprekinute, no neki igrači sa “materijalom” buše drvo, tako da nejednako odbija, pogodi li loptica puno drvo ili rupu, što, kada je nalijepljena guma, nije moguće ustanoviti, osim testom ravnomjernog odbijanja loptice, što nitko ne radi. U pravilu 2.4.2 navedeno je da 85% drva mora biti od prirodnih furnira, pri čemu je dodatno zadana maksimalna debljina sloja “materijala” (arylate-carbona, fiberglasa i sl.), što nije provjerljivo.
- Pravilo 2.4.3 o maksimalnoj debljini glatke gume od 4 mm igrači “zaobilaze” radeći stepenice uz dršku, tako da guma “utone” ispod razine drva;
- Pravilo 2.4.6 o odsjaju gume eliminiralo je stare tacky kineske gume (npr. DHS Hurricane3 ili Friendship Super-FX), a mat gume imaju manju hvatljivost. No, neki igrači, prije meča, premazuju glatku gumu posebnim uljem, te na taj način lijepe lopticu.
- Pravilo 2.4.7 trebalo bi “hvatati” zabranjeni tuning, no to nije moguće, jer je većina modernih guma tvornički premazano tekućinom za bolje odbijanje, a, pored toga, ITTF aparat ne hvata većinu kineskih tuninga (Haifu, Dianchi, Ku Lei…). Javna je tajna da svi profići tuniraju gume.
- Pravilo o minimalnoj hvatljivosti guma sa pipcima od 50 mN ustanovljava se proizvoljno, u 2. videu, sa 3 loptice. Isto pravilo ne vrijedi i za glatke gume, te one mogu biti bez otpora (frictionless), što su iskoristili proizvođači antispin guma (npr. Der-Materialspezialist Diabolic). Trave se mogu “pričvrstiti” na drvo, a da se navedenim ITTF testom to ne može ustanoviti. Dalje, dozvoljene su gume sa pipcima u obliku cilindara i konusa, ali ne i obrnutih konusa (npr. Yung 63-9A), te kombinacija. Propisana je i maksimalna dimenzija pipaca, visina od 2 mm, te njihova gustoća, što krše “Big pips” trave (npr. Globe Mo Wang III).
Pokušao sam navesti najčešća odstupanja, no mašta igrača čini svašta, pa je neograničena u izmišljanju “receptura” kako zaobići pravila. Profesionalne igrače koje ITTF “uhvati” sa neispravnim reketom idu na posebnu listu, te nakon 4 prekršaja budu kažnjeni sa 1 godinom suspenzije.
U svijetu ista pravila vrijede za natjecateljski, kao i rekreativni stolni tenis. Ali, ne i kod nas. U Sokaz-u se ne primjenjuje lista dozvoljenih guma, a ne znam da li se to odnosi i na ostale “specijalitete”, npr. nedostajuće pipce na travi, gume s kojih je nemoguće ustanoviti proizvođača i model, crvene gume koje nakon više od 20 godina korištenja imaju veliku crnu mrlju na sredini, npr. kao kod travaroša koji ima takvu gumu iz ruske (!) proizvodnje, a pogledajte “primjerak” softa protiv kojeg sam morao igrati:
Kod nas Savez nema niti jedne sprave namijenjene za kontrolu guma, već suci, prije meča, samo kontroliraju da li je oštećena, ravninu, te eventualno debljinu mjeračem mrežice. a većina ne poznaje i kontrolira listu dozvoljenih guma, što naknadno dovodi do spora. Na utakmici Superlige (prije 1. lige) sudac je igračici iz Delnica dozvolio igranje sa gumom koje nije bilo na listi.
Kako mi tu možemo pomoći? Malo, pa nikako. Sprava za mjerenje debljine gume DHS Rubber Thickness Measurement snižena je sa stare cijene od €350.00, na novu od €262.50. No, ono što možemo je igračima olakšati izbor guma i drva. U tu svrhu služe zlatarska vaga, koja mjeri težinu drva i guma na desetinku grama, pomična mjerka (šubler) za mjerenje debljine drva, okular za mjerenje debljine spužve na gumi, te, od nedavno, durometar za utvrđivanje stvarne tvrdoće spužve.
P.S. Što Vi konkretno možete napraviti ako se nađete preko puta protivnika sa neispravnim reketom, što je identično kao da se natječete protiv dopingiranog sportaša? Baš ništa, oni koji to nisu mogli (htjeli) prihvatiti još uvijek treniraju i igraju, ali su odustali od natjecanja.
