Drvna istina

Gdje se nalazi istina o stolnoteniskim drvima? Hja, teško je to reći. Jer, već je problem objektivno ustanoviti njihovu stvarnu brzinu, a kako tek kvantificirati osjećaj? Svakako, ne treba zanemariti ni to da se svaki primjerak razlikuje od onog drugog, jer nema 2 ista stabla u šumi. Pa, kako onda odlučiti koje je drvo najbolje za nekog igrača? Većina vjeruje u “idole”, tj. misli da je neko drvo dobro, eventualno ga na par minuta proba od prijatelja, pa ga onda pokuša naći po “povoljnoj” cijeni. Ali, cijene su takve kakve jesu, svakim danom sve više. I, dok su nekoć samo Butterfly drva imala visoku cijenu, sada su i ostale stolnoteniske firme preuzele istu modu, tema koja je već načeta u blogu Drva – samo nebo je granica. Svi pokušavaju dobro zaraditi na predrasudama igrača, pa ako drvo ima “zvučno” stolnotenisko ime, to mu diktira i cijenu. Pogledajte ovo (1. i 3. drvo):

Donic_Ovtcharov_No_1

Donic_Senso

Što vidimo? Donic igračima pokušava naplatiti €100 bušenje rupe u dršci, koja se zove Senso. Kada se ta ista rupa nalazi u drugoj dršci, sporijeg drva, konkretno Donic Appelgren Allplay, to košta samo €6, a ako je još i na rasprodaji, tada je drvo sa rupom jeftinije od onog bez!

Donic_Appelgren_Allplay

Najbolje je to što je, u međuvremenu, Ovtcharov “prešao” u Butterfly, pa je Donic drvo preimenovao u Original, ali zadržao istu cijenu (€199). Što ja tu hoću reći? To da cijena drva često nema veze sa njegovom kvalitetom. Pa, što je onda, osim imena, odlučujuće? Brzina. Što brže drvo želite kupiti, njegova cijena će, bez stvarnog razloga, biti viša.

Kako ustanoviti stvarnu brzinu drva? Budući da nema niti jednog neutralnog laboratorija koji to čini, igrači se snalaze kako znaju i umiju. Jedan od pokušaja je Spectrum Analyzer, program koji se s Google Play-a može “skinuti” na mobitel. Kada sa određene visine ispustite lopticu na drvo, dobijete ovakav graf:

Drvo_Frekvencija

Cijela “nauka” je objašnjena u dva stručna rada Vibrations of TT Racket Composite Wood i Vibro-acoustic of TT rackets. Na osnovu toga, igrači su mjerili svoja drva, te dobili popis TT Blade Frequency (Speed). Ovako to izgleda, a svaka slijedeća brzinska kategorija je za oko 10% viša od prethodne:

TT-Blade-Frequency-Speed

Time se bavi i Jeremy Yun, u blogu na TTGEAR LAB, a ovdje sažetom u Blade_Performance_Index, gdje je osnovna referenca drvo Stiga Allround Classic. No, i njemu se “potkrala” greška, nemoguće da je drvo Stiga Clipper CR najbrže na testu, više je vjerojatno da mu je u ruke došao neki “mesarski” primjerak od preko 100 grama.

Osim stvarne brzine drva, važna svojstva su i težina, balans (u glavi ili u dršci), vibracija, “osjećaj”…

Sada, ako mislite da oni sa najosjećajnijom rukom nemaju problema sa izborom drva, varate se. Uobičajeno se smatra da je, poslije Waldnera, najmekša europska ruka ona od Aleksandra Karakaševića. Za njega je, nakon što je igrao sa Killerspin Diamond TX, Butterfly Timo Boll Spirit, Butterfly Viscaria, Yasaka Dynamix 17, Stiga Clipper… najavljeno da igra sa najnovijim drvom Gewo Karas Scepter. Drvo ima strukturu Limba – Aramid Carbon – Limba – Ayous – Limba – Aramid Carbon – Limba, a po osjećaju je slično Butterfly Mizutani ZLC. Ali, već na slijedećem ligaškom meču viđen je sa Butterfly drvom u ruci, o čemu možete detaljno pročitati na forumu tt-news.de. Ako se on traži i ne može se naći, kako je tek jednom rekreativcu?

Gewo_Karas_Scepter

P.S. I, dok se još nekoć moglo povoljnije nabaviti polovno drvo npr. iz Njemačke, pogledajte sada ove cijene sa eBay.de, rabljena su još i skuplja od novih, što bi Dalmatinci rekli “Ludilo brale“.

Ebay_Butterfly_1
Ebay_Butterfly_2
Ebay_Butterfly_3

Gumene mjene I

Promjene, koje su od uvođenja plastičnih loptica, nastale u stolnoteniskoj igri prikazati ću na samo jednoj gumi, kroz njenu transformaciju, legendarnoj DHS PF4.

Sretnem ja, tako, na Trešnjevačkom placu, dan prije Sisveta, našeg legendarnog rekreativnog igrača. Nakon što smo izmijenili informacije o svim Sokaz-ovcima koji su u međuvremenu preminuli, pitao me da li imam za njega gumu s kojom igra na BH, “majku svih pila” crnu DHS PF4 1.5 mm, jer, kaže, igra s ISTOM već 20 godina, pa se malo istrošila

Jadran_Vidmar

Zašto je ta guma toliko rezala? Prvo, igralo se sa celuloidnim lopticama, koje su primale puno više spina, a imala je (ispod crnog “ljepljivog” topsheet-a) plavu spužvu, koja je bila kao kamen tvrda i neelastična. Na taj način, kada bi guma “uhvatila” lopticu, većina igračke kretnje se prenosila u rotaciju, a tek mali dio u brzinu. Za koga je bila napravljena? Za starinske igrače, od prije 50 godina, koji su s obje strane (BH i FH) chop-ali, a napali bi, obično BH kontrom (drajfom), kada bi protivnik podignuo lopticu. Također, koristili su je i travaroši na FH strani, te s njenom rotacijom “hranili” frictionless (bez otpora) travu na BH. Tako se to nekoć igralo! Sličnu gumu, jer stare PF4 više nema, koristi i naš lovac “gastarbeiter”, gdje, ispod topsheet-a Globe 999, lijepi tvrdu, mrtvu i neelastičnu spužvu Tuple China 1.0 H44-46.

S plastičnim lopticama, igri na rotaciju je “odzvonilo”. DHS je, u međuvremenu, 2 puta novelirao gumu PF4, smanjujući hvatljivost topsheet-a i stavljajući sve deblju i elastičniju spužvu, koja je bila pogodnija za napad, ali manje za obranu.

No, zadnjom promjenom, konkretno modelom PF4-50, definitivno je odustao od početnog koncepta, te zalijepio poroznu, mekanu spužvu H35, poznatu od modela DHS Hurricane3-50 i Skyline3-60. Sada guma više ne reže ni pola od prvotne, te nije namijenjena za lovce, već za napadače početnike sa kineskom gumom, prije prijelaza na klasičnu (DHS Hurricane3 ili Friendship Battle II), te one kojima je na pameti kontrola, a ne brzina. Nova guma u igri uopće nije loša, DHS zna što radi, bolja je od većine low cost (hrv. jeftinih) kineskih, ali nema veze s onom iz početka ove priče. Ovako to izgleda na slici, gdje je gornja guma PF4, u sredini PF4-50, a donja PF4-1. Na 2. slici je samo nova PF4-50.

DHS_PF4
DHS_PF4-50

Što da rade oni kojima je dobar “cep” (rez) još uvijek na pameti, jer nemaju tehniku ili brzinu za napad? Ili, onima kojima je defanziva “u krvi”, pa kada dolazi loptica oni krenu korak unazad, a ne naprijed? Rješenje su gume iz Imperiala, China Orange Sponge i China Classic, te Globe 999, što tanja i tvrđa spužva, to će guma biti pogodnija za chop. Ali, ne očekujte previše, možda 60 – 70% prethodnog.

Ako ste ipak željni stolnoteniske brzine, pogledajte finale Prvenstva Japana, jer brže od ovog teško da se može.

Servisne varijacije

Servisne_Varijacije;

Prošla godina ostati će upamćena po tome što se, po preporukama, radilo malo, a ni ova nije započela bolje. U borbi protiv Korone najznačajnije je biti “lijen kao rakun”, kako je to zorno prikazano u ovoj njemačkoj reklami.

Na žalost, to se odnosi i na moje blog-iranje, kojeg nije bilo više od mjeseca. No, idemo na temu, a ta je Servisne varijacije. Kako sam, na ovim stranicama, već više puta napisao, servis i njegov prijem, u rekreativnom stolnom tenisu, je 50% rezultata. Znači, ako imate 1 – 2 standardna servisa, koji protivnik odmah vidi i lako vraća, a on ima dobre i nepredvidive, da pobijedite morate biti znatno bolji igrač. Jer, 3 – 4 poena u setu teško je nadoknaditi. Interesantno, igrači treniraju udarce, FH i BH, mijenjaju drva i gume, tražeći sebi “najbolje”, ali, iako sa dugim igračkim iskustvom (20+ godina), po ovom pitanju ništa ne čine. Još bolje, kada ih, zbog raznolikosti servisa, pobijedite, smatraju da je poraz neopravdan, kao da ste ih prevarili.

Za one koji nisu stolnoteniski maštoviti Paragon Table Tennis je izradio video kompilaciju servisa.


Jedna od najznačajnijih razlika je između servisa forehandom (FH) i backhandom (BH). FH servis će, u pravilu, značiti nastavak igre (3. udarac) vlastitim forehandom, dok je BH servis i reverse pendulum FH servis rezerviran za igrače koji žele svoju igru nastaviti backhandom.

Kraći servis igrač će izvesti tako da je servis bliži mrežici, ako se izvodi reketom po širini, a ne dužini, ako se loptica udara postranično (side) ili ispod (cork spin). Više spina u servisu se postiže “dodavanjem” zgloba, kako je to prikazano u slijedećem videu.

U ovu malu školu serviranja uvrstio bih i 2 backhand servera, našeg Klarića i Nijemca Filusa, te usporenu snimku servisa Time Bolla.



Servis igrača ne mora biti kopija nekog naprijed prikazanog, dobrodošle su i individualne “kreacije”, kao kod Maharu Yoshimure, koji servis skriva glavom. Dobar primjer takvog pristupa je Adam Bobrow, glasnogovornik ITTF-a, koji svoj servis “prodaje” i svjetskim veličinama.

P.S. A, evo i jedan domaći uradak.

Kontrola stolnoteniske opreme

Sve ide, sve se kreće…  Često imam grižnju savjesti što sam prije par godina nahvalio neku gumu, drvo ili npr. postupak lakiranja, a to se s vremenom promijenilo. Količina stolnoteniske opreme koju treba vrednovati postaje sve veća. Eto, pogledajte brojeve:

ITTF_Oprema

Znači, broj ITTF registriranih guma (Racket Coverings), u zadnjih 20 godina, se više nego udvostručio, a stolova utrostručio… Normalno, to mnoštvo prelazi mogućnosti “kontrole” pojedinca. Zato, ITTF u Kölnu ima posebno odjeljenje, koje se time bavi. Ne rade oni to besplatno, već “na račun” proizvođača, koji za registraciju uplaćuju odgovarajuću naknadu, pa to onda “ugrađuju” u cijenu opreme, što na kraju plaćaju svi igrači.

Nedavno je taj odjel, kojeg vodi Claudia Herweg, objavio video konferenciju, u trajanju od sat i pol, a na temu trenutnog stanja stolnoteniske opreme i planova za budućnost.

Što bi rekli da Vam prezentacija najnovijeg električnog automobila (npr. Tesle) započne sa slikom ovog vremešnog djedice, koji auto pali na kurblu?

Paul_Schlitz

Na slici je Paul Schlitz, iz Luxemburga, koji je u ITTF-u zadužen za kontrolu stolova, a na slici još i dobro izgleda (prije 3 godine), jer ima 71. i davno je trebao biti umirovljen. Tko se još pojavljuje u videu? Pa, Claudia, šefica, čiju igračku aktivnost ni Google nije mogao pronaći, pa onda Carsten Schlotterhose koji radi samo 2 dana tjedno, što je toliko malo da, ako 5 dana ne radi, pa onda dođe na posao, prvi dan mu treba samo da shvati gdje je zadnji puta stao, itd. Kakvo društvo, takvi i rezultati, traljavi. Da Vas sada ne patim da gledate cijeli video, izvući ću najvažnije činjenice:

  • ITTF će 2021. oformiti svoj laboratorij za testiranje guma;
  • u 2019. nasumično je testirano 180 guma, tj. oko 10% odobrenih, što znači da svaka guma na ponovnu kontrolu dođe tek nakon 10 godina, te 7 modela loptica;
  • smanjiti će se tolerancija veličine loptice, kako to već čini DHS, pa ih prodaje skuplje kao DJ40+;
    Ball_Tolerance

Što se novog priprema za 2021.?

  • uvesti će se registracija drva, čime će “odzvoniti” garažnim proizvođačima;
  • od listopada će se omogućiti igranje, uz postojeću crvenu i crnu, i sa 4 nove boje guma: zelenom, ljubičastom, rozom i plavom, pri čemu 2. guma mora biti crna;
    Rubber_Colours
  • trebalo je doći do liberalizacije materijala (npr. plastike) u proizvodnji drva, što je 2019. eksperimentalno povjereno Sveučilištu u Sheffieldu, no došlo je do greške u procesu testiranja;
  • prilikom testiranja stolova ustanovljeno je da se bitno razlikuju u odskoku loptice, prvenstveno zbog vrste premaza, a manje zbog različitosti loptica, pa neki “hvataju” više rotacije, a drugi manje, katkada je to i dvostruko, pri čemu nije izvedeno i testiranje različitih podloga na koje je stol postavljen, čime bi razlike bile još i veće;
    Odskok_Loptice
  • u dijelu tuninga guma (korištenja booster-a) ITTF tvrdi da ono dovodi do povećanja debljine gume iznad dopuštenih 4 mm, te povećava performanse za 10%, a kako nisu uspjeli u korištenju aparata koji bi ispravno mjerio isparavanje (ENEZ), igračima su, nakon meča, skinuli gume i pronašli brušenje drva, koje onemogućuje ispravno mjerenje stvarne debljine.
    Brusenje_Drva

Ako mislite da je to previše promjena, prevarili ste se. Mijenja se i sustav brojanja, tako da se trenutno Europska Liga Prvaka igra na način da se u 5. odlučujućem setu igra do 6, pri čemu se igrači izmjenjuju na servisu nakon svakog poena.

Da li će to sve učiniti stolni tenis atraktivnijim, procijenite sami.

Profesionalac vs. rekreativac

Profesionalac_vs_Rekreativac

Pokušati ću u narednim danima više pisati, kako bi nam, sada u ovo vrijeme, kada je zabranjen svaki trening i natjecanje (osim Superlige P.S. I ona je zabranjena), ostao sačuvan interes za stolni tenis. Jer, ako se ništa ne prati, ne čita, ne gleda i ne igra, povratak će biti znatno teži, a i dosta igrača će odustati, posebno oni stariji od 60 godina.

Hrvatskih stolnoteniskih profesionalaca, muških i ženskih, ima do 10, to su oni koji igraju u inozemstvu, a mogu živjeti samo od toga. Tu je i do 100 poluprofesionalaca, koji igraju naše lige, Super ili 1., a prihoduju do pola plaće. Svi ostali igrači (99%), do cca. 15000, su rekreativci.

Mnogi ne razlikuju kolika je stvarna razlika u igri profesionalca i rekreativca, pa ću to ovdje pokušati objasniti. Krenuti ću od sebe. Prije dosta godina, na memorijalu Tumi, koji se igrao u dvorani Industrogradnje na Vrbiku, u grupi sam igrao sa Sašom Dragašem, za kojeg do tada nisam čuo. Odserviram dugo, kako je to uobičajeno u rekreativnom stolnom tenisu, ovaj me “ubije” spinom. Prva 2 – 3 puta sam mislio da je to slučajno pogodio, a onda sam shvatio da tako dalje ne mogu. Nastavio sam servirati kratko, jako rezano, no dobio bi nazad još rezaniju lopticu, s kojom opet ne bi znao što ću. Shvatio sam da s njim ne mogu igrati, u 3 seta osvojio sam ukupno 10 poena.

Pogledajte sada ovaj video, snimljen u dvorani Vjesnik u Zagrebu, i kažite svoje mišljenje o igraču koji igra okrenut leđima (natpis Приморац na leđima)?

Dobro igra, ha? Radi se o Stanislavu Lošiću, igraču koji je od svih zagrebačkih rekreativaca u zadnjih 10 godina utrošio najviše vremena i novca na trening, te je dogurao do 1. lige Sokaz-a (zagrebačke rekreativne lige). Istovremeno, igra i (polu)profesionalnu Superligu za ekipu Slavonskog Broda. Evo jednog od njegovih zadnjih mečeva, protiv Ivana Zeljka, člana Cibalije:

U 3 seta ukupno je osvojio 7 poena, u zadnjem 0. “Najbolje” je što ga trenira Ivanov brat Dominik! I gdje je nastala ta ogromna razlika igrača s treninga i onog u meču? Prvo, u službenom meču rekreativni igrač je puno više “stisnut”, jer profesionalci su, od malena, odigrali bezbroj pojedinačnih turnira i ta razlika je znatno manja. Stane servira tako da samo ubaci lopticu u kratki FH i očekuje da će mu, kako je to uobičajeno kod rekreativaca, doći na BH, da otvori igru. No, loptica dođe u FH, on ostane “kratak” ili se ne stigne vratiti u početnu poziciju. Prijem servisa je također loš, servisom uguranu gornju ili donju lopticu, on izbacuje van ili samo poludugo vrati. Dalje, kada se igra i otvori, dolazne loptice od profića su 30% jače, brzinom i spinom, te rekreativni igrač tokom meča ne uspijeva dovoljno omekšati ruku. U stvari, analiza meča je besmislena, jer nema igre, znači “no way” (hrv. nikako).

Sada ide video samozvanog engleskog “trenera” Toma Lodziaka, koji igra rekreativnu ligu, a napisao je i knjigu o stolnom tenisu, protiv profesionalca Paula Drinhalla, ex suigrača našeg Tomislava Pucara u poljskoj ligi. Set su igrali uz 17 poena hendikepa, do 21, tako da je započeo sa 17 : 0 za Toma. I, kako je set na kraju završio? 21 : 17 za Paula, tj. Tom nije osvojio niti jedan poen.

U čemu je “kvaka”? Pa, kada igraš protiv znatno jačeg protivnika, profesionalca, za koga misliš da protiv njega nemaš šanse, i poene koje bi mogao dobiti preforsiraš i promašiš.

Kineska buhtlo(manija)

Neću Vas zamarati analizom ove natjecateljske sezone, koju je moj nekadašnji šulkolega i suigrač Mario na Sokaz forumu opisao kao “mamuzanje mrtvog konja”. Rađe ću se baviti jezikoslovljem, gdje nakon blogova “Kineska fake(ozofija)” i “Kineska kvaliteta“, ide ovaj o buhtlama (eng. bubble) na gumama. Da pojasnim, zalijepite hvatljivu (tacky) kinesku gumu na FH, igrate par puta, a onda se na gumi pojavi ispupčenje ili se cijeli topsheet (gornji dio gume) odlijepi od spužve. Koliko pratim, zadnjih 15 godina, tu se ništa nije promijenilo, i dok je to nekoć bilo učestalo kod gume Haifu Whale, danas kod Dianchi-D, a konstantno je kod DHS Hurricane3 Neo. Nema tu nekog pravila, jedna serija bude dobra, druga loša. Kako ITTF-ov ured u Kölnu, pod vodstvom Claudie Herweg, po tom pitanju, kao ni po nijednom drugom, nije ništa napravio, nema druge nego sam pokušati nešto ustanoviti. Kako izgleda “klasična” buhtla?

Guma_Bubble

A, ispod, kada se skine topsheet sa spužve?

Guma_Topsheet_Sponge
Guma_Topsheet
Guma_Sponge

Na dijelu buhtle pipci se nisu odlijepili od spužve, već je ispod pukla spužva. U tom slučaju, što može napraviti rekreativac? Pa, korištenjem klasičnog ljepila, ponovno nalijepiti topsheet na spužvu. Time će ukloniti buhtlu, ali cijela će guma, zbog dodatnih slojeva ljepila, otežati 1 – 2 grama.

Kada na vruću paru stavite gume 3 različite tehnologije proizvodnje, onu kinesku (crna guma s narančastom spužvom lijevo), japansku (Butterfly Tenergy 05, crvena guma sa crvenom spužvom desno) i njemačku (XIOM Omega VII Europe, gume sa crnom spužvom u sredini), vidite da je kinesko ljepilo otpustilo, dok temperatura i vlaga ne djeluju na ostale dvije. No, kada se navedene gume potope u parafinsko ulje, što zamjenjuje efekt tuninga (booster), kineska guma se najjače svinula, japanska manje, ali se nije oštetila, dok je na europskoj popustilo ljepilo.

Guma_Tuning

Što se može zaključiti? Suprotno od učestalog mišljenja, dodatni tuning ne oštećuje kineske gume, već su buhtle posljedica lošeg tvorničkog lijepljenja, vjerojatno uz korištenje plina i na povišenoj temperaturi,. Dalje, sve navedene gume koriste za slijepljivanje topsheeta na spužvu kemijski različita ljepila, pri čemu je ono korišteno za kineske gume potpuno različito.

Koja je kineska guma sada IN? Friendship Battle II Provintial, a najnovija verzija se zove još i Max Pro. Za razliku od prije spomenutih kineskih guma, na njoj tvornički nije naneseno ljepilo i tuning, jer tamo to ne rade.

Friendship_BattleII_Max_Pro

A, što ako se žele izbjeći sve ove kineske zamke? Može se koristiti odgovarajuća japanska (Buttefly Dignics 09c) ili europska guma, iz serija Donic BlueGrip, Tibhar Hybrid ili XIOM Vega China.

Pogledajte i gumu sa kratkim pipcima Tibhar Speedy Soft D.TecS, s koje se spužva nije odvojila ni nakon zagrijavanja i zamašćivanja. Znači, već je “izmišljeno” ljepilo koje se, barem amaterskim postupcima, ne da ukloniti.

Tibhar_Speedy_Soft

Možda ćete se, na kraju, pitati, čemu sve to, jer igrate sa Tenđom ili MX-P-om? Profići, na sve bržim drvima, prelaze na igru sa gumom kineskom tipa i na FH i na BH! Od drva dobiju brzinu, a od gume rotaciju. Pa, sad’ ti vidi!

P.S. Nedavno sam razgovarao s jedinim našim lovcem u Superligi. I, pitam ga koju gumu koristi za FH (normalno, na BH je TSP Curl P-1R)? Tenđu. Ali, ona nije dovoljno dobra za lov, jer koliko rotacije zadaš, toliko ćeš je dobiti nazad, za njega bi kineska guma na FH bila nužna. Friško su to isprobale igračice u Superligi, sa pozitivnim skorom. Ali, to dovoljno govori koliko se službeni stolni tenis “razumije” u opremu.

Butterfly Adria

Prvo, svakako, muzički uvod:

Naslov nije idealan, za naše potrebe bolje bi bilo da se pjesma zove “Igra ping-pong c(ij)ela Jugoslavija”. Kakve to veze ima? Pa, pokazala se istinitom vijest koju sam jučer saznao na kavi, da je Butterfly od 25.08.2020. promijenio distributera, pa je sada Butterfly Adria njihov predstavnik za Hrvatsku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu goru, Makedoniju, Kosovo i Albaniju, znači cijelu ex-Jugu! A, tko je to? Zoki.

Butterfly_Adria

Sada kada smo saznali tko (naziv poduzeća je Damalezo), idemo vidjeti gdje, što i kako to nudi… Adresa je Metalčeva 3 u Zagrebu, blizu Doma Sportova. Budući da, za sada, nema fizičke prodavaonice, u koju bi igrač mogao doći pa izvagati gumu ili drvo, kucnuti ga, pogledati kako mu drška stoji u ruci i sl., probati hlačice ili majicu, da vidi da li mu je odgovarajući broj, idemo u internet prodavaonicu. Slična je njemačkoj, po službenim cijenama, ali sa smanjenim asortimanom, npr. “naša” prodavaonica nudi 35 drva, a njemačka 62. Isporuka je moguća jedino poštom, pri čemu se naplaćuje trošak dostave uslugom Paket24 u iznosu od 39 kn, a plaćanje je kreditnim karticama.

Interesantno, kada na stranicama Sokaz-a pritisnete na logo Butterfly, link Vas vodi na Facebook stranicu starog distributera. Također, nije mi poznato da je principal ili novi distributer o tome nekoga obavijestio.

E_moj

Stolnoteniska početnica za starije

Kada čovjek hoda po dvoranama, svašta vidi, u što su uključeni različiti tipovi, sa svojim specifičnim životnim pričama… Jedna od uobičajenih je rekreativac u trećoj životnoj dobi, koji je odlučio postati igračem stolnog tenisa. I to ne bilo kakav, koji “samo” prebacuje lopticu preko mrežice, već onaj sa Youtube-a, npr. Fan Zhendong ili Ma Long. Pri tome, neki misle da im novac u tome može pomoći, pa kupe reket s kojim igraju profesionalci, kao da će time bez muke “steći” znanje stolnog tenisa. S druge strane, razgovarao sam sa rekreativnim igračem, savjetnikom za opremu i povremenim trenerom, o tome ima li uopće smisla nekog tko je 50+ ili 60+ godina (opisano u blogu “Dobne granice za stolni tenis“) učiti kompletnu tehniku. Standardni “treneri” uzmu takvog postarijeg igrača i s njim počnu “raditi” kao sa djetetom od 5 ili 6 godina, iako je vrlo mala vjerojatnost da će dotični to ikada moći svladati. Zašto ne? Pa, svaki stolnoteniski udarac se sastoji od 5 elemenata:

  • procjena putanje i rotacije dolazne loptice;
  • pomak nogama prema loptici (naprijed – nazad, lijevo – desno);
  • zamah;
  • izmah (udarac);
  • povrat u početnu poziciju.

“Kvaka” je da sve to treba napraviti u manje od sekunde. E, sada, ako kasno vidite lopticu, jer Vam je vid slabiji, pa sporo reagirate, još kasnije krenete na nju, jer su Vam pozadina i noge adekvatno sporije, loptica Vas cijelo vrijeme “napada”, pa se Vi, u stvari, branite (“padate na guzicu”), a ne da je u optimalnoj točci napadate s ubrzanjem, što je ključno u svakom udarcu. S druge strane, i fizička memorija je slabija, pa Vam treba znatno više ponavljanja nego djetetu, a zna se, stolni tenis se igra iz podsvijesti, jer za svjesno razmišljanje nema vremena.

Recreational_Player

Pogledajte ove male kineske genijalce, nemaju više od 5 – 6 godina, njih su već naučili da nogice moraju otići prije rukice, a za to kod nekog starijeg možete potrošiti cijelo desetljeće, bez znatnijeg uspjeha. Jer, još se u jednom treningu i korigira, ali već u slijedećem sve se vraća na staro, kao po onoj narodnoj poslovici “Učio od srijede do petka, al’ se nije maknuo dalje od početka”.

Pa, koje je rješenje, ako ga ima?

Kada bi nekom bilo stalo, a nije, napravio bi program treninga za starije rekreativne igrače, čija bi osnovna ideja bila da “sastavi” igru koja ne traži previše brzine, već da je uspori! Kako to napraviti? Prvo, servis, svaki igrač sam odlučuje o njemu i ima vremena koliko mu treba, a on bitno određuje i daljnji tijek igre. Nadalje, “materijali” su tu svakako od pomoći, ali ne ofanzivni soft, od kojeg se loptica odbija čak brže nego od glatke (backside) gume, već trava za blok na stolu, za pretežno defanzivnu igru, antispin za kombinaciju obrane i napada ili amortizirajuća guma s kratkim ili srednjim pipcima (soft/medium pips), sa tanjom i mekšom spužvom. I, svakako, na drugu stranu, sa glatkom gumom, treba staviti neku koja ne traži previše od igrača i oprašta. Sigurno to nije guma kineskog tipa, za koju treba imati najbolju anticipaciju, mobilnost i tehniku.

Sve ostalo je čisti gubitak novca i vremena.

Gumene razlike

Stolnoteniska guma je skladište, iz kojeg igrač “crpi” energiju da loptici zada rotaciju i brzinu. U ponudi je mnoštvo guma, raznih proizvođača i modela (tehnologija), a pri tome treba voditi računa i o njenoj debljini, kako je to već objašnjeno u zasebnom blogu. I gume koje izgledaju slično, u igri mogu dati sasvim različite efekte, npr. Tibhar Evolution MX-P i ista takva, koja ima sasvim različitu spužvu, tvrdoće 50 ili Butterfly Tenergy 05 i model Hard. O ovoj potonjoj sada ide anegdota.

Shibaev_Butterfly

Kada se na tržištu 2018. pojavila tada nova guma Tenergy 05 Hard, normalno, odmah su je na FH nalijepili svi Butterfly manekeni i krenuli hvaliti da su napokon dobili upravo ono što su tražili. I, tako i naš profić, zalijepio je i krenuo trenirati s trenerom. Sve je naizgled bilo dobro, igra kratko – kratko, flip, prvi spin… Igrač ju je odlučio koristiti na Pro Tour natjecanju. A, kada tamo, čim bi se odmaknuo od stola, i udario, loptica ne ide do mrežice, a kamo li da je prijeđe. Normalno, slijedeće turnire je odigrao sa starom postavom reketa. Kako to da je tvrđa i naizgled brža guma imala manji domet od mekše? Pa, a tako je i kod gume MX-P, spužva je bila tvrđa, ali imala je manje pore, pa iz toga i manje energije. Zna se da je Butterfly majstor u marketiranju, s onim tortama u kojima je prikazano kako više od 50% profića na Pro Touru koristi njihove gume. Jedini izuzeci koji se trude objektivno opisati svoje proizvode su Spinlord i Re-Impact. U pravilu, ovakva “mišljenja”, kakvo je iznio Shibaev na Czech Openu-u, ostaju skrivena:

Ok, vidjeli smo profesionalnu stranu, a sada idemo na amatersku, onu rekreativnu. TT11 je snimio video u kojem su četvorici igrača na test dali 4 Tibharove gume, te ih zamolili za ocjenu. Na žalost, za testiranje su koristili potpuno nepoznato drvo Neottec Voodoo Classic, jeftino, 5 slojeva furnira, brzine OFF, valjda nešto kao Butterfly Korbel.

Korištene gume:

  1. Tibhar Evolution MX-P, klon Butterfly Tenergy 05;
  2. Tibhar Evolution MX-S, isti topsheet kao MX-P, ali s manjim porama u spužvi, te zbog toga s manjim katapultom, zbog čega igrač mora “raditi” više, a guma manje;
  3. Tibhar Aurus Prime, guma nove generacije, sa ugrađenom tehnologijom Micro Layer, gdje je stanjen topsheet, a podebljana spužva (do 2.3 mm);
  4. Tibhar Quantum X Pro, najnovija, kod XIOM-a je to Vega X, nešto kao reinkarnacija Genius-a, ali novelirana za plastične loptice.

I, što mislite, koja guma je prošla najbolje na testu? Pa, zna se, ona najbrža, MX-P. Zašto? Zbog efekta da igrač udari malo, a loptica ide jako. Ali, u stvarnoj igri, gdje su aktivni i pasivni udarci ispremiješani, jače ne mora nužno biti i bolje, guma koja bolje zadaje rotaciju i sama je više prima. Kod rekreativnih igrača, koji u pravilu nisu školovani, niti jedan udarac nije potpuno ispravan i/ili nema dovoljno akceleracije, svaka tehnička greška dovodi do promašaja. Drugim riječima, veća brzina i/ili tvrdoća i/ili katapult gume = manja tolerancija. Tako gledano, gume Aurus Prime ili Quantum X Pro su puno bolji izbor.

Generiranje spina u servisu II

Spin_Serve

Što mislite, ako ne znate izvesti FH spin, koliko vremena treba prosječno proći od trenutka kada ga počnete učiti, do toga da ga efikasno primijenite u igri? 2 godine. Za to vrijeme, kada “povučete” spin, više poena ćete gubiti nego osvajati, jer ili ćete promašiti (mrežica ili preko stola) ili neće imati dovoljnu brzinu i/ili rotaciju, pa će ga protivnik lagano iskontrirati. No, mnogo je lakše poene osvajati dobrim servisom, a zna se, u rekreativnom stolnom tenisu servis i njegov povrat su 50% igre. O tome je već pisano u blogovima:

Osnove je pokazao PingSkills:

Sada ide novi video od Yangyang Jia, a na temu koji su to odlučujući faktori za maksimiranje spina (rotacije) kod servisa:

  1. gume;
  2. kontakt loptice rubom reketa;
  3. ubrzanje;
  4. veća udaljenost od loptice;
  5. dodavanje kretnje zglobom;
  6. korištenje cijelog tijela;
  7. “lizanje” loptice;
  8. otpuštanje reketa, tj. držati ga sa 2 ili 3 prsta (trigger finger).

Prema tome, redoslijed pokreta kod servisa je tijelo – ruka – zglob, a servis je moguće izvesti po vertikali reketa, kada će biti duži, i kraći, po horizontali.

Na istu temu sada idu 2 videa, gdje je demonstrator Craig Bryant:


Looeelooee prikazuje servisni trik zvan Trigger Finger (hrv. prst kao okidač):

Za one kojima ovo nije dosta, evo, dodatne “nauke” od Han Xiaoa, a tko više voli čitati nego gledati, može to napraviti ovdje:

A, pogledajte tek ovog japanskog genijalca: