Month: srpanj 2015

Magnus efekt

Posted on by Geek

Danas jedna tema za štrebere, sorry, ljubitelje fizike. Magnus effect tko je to, što je to, kakve to veze ima sa stolnim tenisom? Dobio je naziv po Heinrichu Gustavu Magnusu, koji je 1852. objasnio kako i zašto objekt (loptica) koja se rotira u zraku odstupa od pravilne putanje. Evo video prezentacije:

Znači, loptica koja je bačena ravno, bez rotacije, imati će relativno pravilnu putanju. Loptica koja je zarezana (backspin), tako da je reket udario lopticu sa donje strane (chop) odletjeti će dalje, a ona sa topspinom, tj. udarac reketom “preko” loptice, imati će kraći let. Efekt djeluje i kod postraničnih rotacija, tako da se putanja loptice uvija. Magnus efekt je važan za sve sportove sa loptom, a posebno za stolni tenis.

Na donjoj slici je test sa teniskom lopticom, a prikazuje visinu i dužinu leta loptice zavisno od zadanog spina, što se naziva putanja (trajectory). Ravno udarena loptica imati će dužinu od 21 m, udarena topspinom 15 m, a backspinom 36 m, a sukladno će varirati i visina loptice.

Trajectory
Kod topspina rotacija loptice je sukladna strujanju zraka i sili gravitacije, gornji dio loptice je brži od donjeg, jer je u smjeru zraka, što “tjera” lopticu dolje, tako da ubrzano pada, što igrač kompenzira snažnim udarcem sa vertikalnim ubrzanjem. Kod brzog spina (spin drive) mala promjena ugla rezultira da li će loptica pogoditi stol ili ga preletjeti. Kod rotiranog spina loptica će pasti odmah iza mrežice, te je mala vjerojatnost da će preletjeti stol. Drugi razlog za igranje spina je što će loptica, nakon udarca u stol, znatno ubrzati, a zbog trenja loptice o stol.

Magnus_Effect

Kod backspina (rezana loptica) rotacija je suprotna kretanju zraka, donji dio loptice ima veću brzinu od gornjeg, te je strujanje koje se oko nje stvara “diže” prema gore, do trenutka kada izgubi brzinu i rotaciju, pa zbog sile gravitacije naglo pada. Backspin je sporiji udarac, te će zbog toga i Magnus efekt biti manji, što igrači kompenziraju kraćim, bržim udarcem. Rezana loptica koja je pod utjecajem Magnus efekta letjeti će ravnije od one udarene ravnim (flah) udarcem, jer na nju manje djeluje otpor zraka i sila teža. Nakon udarca u stol loptica odigrana sa backspinom će znatno izgubiti brzinu i dužinu, “stati” u zraku i “propasti”.

Magnus_Effect_Backspin

Profesionalni igrači koriste Magnus efekt kod sidespin servisa (sa postraničnom rotacijom), kada se loptica okreće oko vertikalne osi, pri čemu servis isovremeno može sadržavati i topspin/backspin rotaciju, kao i corkscrew rotaciju. Tipični brzi servis ima brzinu od 6.7 m/s do 10.7 m/s. Ravno udareni udarac brzine od 7.2 m/s jedva će  pogoditi protivnički dio stola, dok će loptica servirana sa spinom brzine 10.7 m/s pogoditi obe strane stola.

Magnus efekt je okomit na brzinu loptice, pri čemu stvara spiralnu putanju poznatu iz magnetizma. Stolni tenis je brzi sport u kojem su zastupljeni zakoni aerodinamike. Igrač pokušava iznenaditi protivnika vraćanjem loptice na za njega nepredvidiv način. Iskusan igrač rijetko će izvesti udarac bez znatne količina spina (rotacije). Magnus efekt je posebno očigledan kod servisa, pri čemu igrač može izvesti brzi servis koji za 20% odstupa od izvorne putanje, a moguće je izvesti i spori servis, koji zastane odmah iza mreže.

Za prave ljubitelje fizike i stolnog tenisa ima toga još i ovje The physics of table tennis.pdf.

A, što je Coandă Effect (Bernoulli princip)? Ovo:

Adidas bye bye

Posted on by Geek

Adidas_Blade

Prijevod naslova je “Adidas pa, pa”, a to znači da će se krajem 2015. povući iz stolnog tenisa. O njihovoj ponudi pisano je u temi Adidas Table Tennis, a vijest o odluci objavljena je na mytischtennis.de.

Kako, zašto? Cijeli posao za njih je odrađivao tajvanski Greenmaster, koji na tržištu nije ponudio ništa novog, nije se aktivno uključio u razvoj, već samo u preprodaju guma iz ESN-a, drva koja su se proizvodila u kineskom Sunflex-u, stolovi u njemačkoj Sponeti … Tržište aktivnih natjecatelja je većim dijelom sponzorirano, a drugim dijelom pod utjecajem “Halo efekta”, pa je tu za njih bilo malo mjesta. Kod rekreativaca Tackiness i Sriver su još uvijek kraljevi. A, za takvog giganta udio ispod 1% tržišta očito nije zadovoljavajući.

Kako to ide? Evo, već duže vrijeme me kontaktira jedan njemački (pre)prodavač. Već treći, a prije je bio i Adidas. U pravilu, nude cijene koje su više od konkurentskih, bez želje da ulože u tržište, sponzoriraju igrače, ekipe ili dvorane. Katkada i nađu nekog, ali tada je njihova ponuda inferiorna, kakav je slučaj i sa Adidasom u web shop-u Budo sport. Drva po 750 kn, gume od 300 – 350 kn, loptice sa 3* po 16 kn, tenisice od 900 – 1300 kn … O “stručnosti” domaćeg zastupnika dovoljno govori podatak da su im borilački sportovi “core business”.

Kakve to ima posljedice? Pa, nije pametno kupovati Adidas gume, jer će ih vjerojatno ubrzo povući sa ITTF liste. A, ako Vam pukne njihovo drvo, uskoro ćete teško naći zamjensko.

Adidas “oproštajni” katalog: Adidas_2015.pdf.

Lov sa travom ili softom?

Posted on by Geek

U natjecateljskom stolnom tenisu defanzivnih igrača sa travom ili softom sve je manje. Šteta, jer svaki klub bi stalno ili barem povremeno morao imati takvog igrača. Zašto? On omogućava razvoj ofanzivnih igrača, da vide i nauče razliku između flaha i spina, te automatiziraju igru protiv dolaznih loptica sa različitom vrstom rotacije. Naša i, kada je gostovala na pripremama, ruska reprezentacija redovito bi pozivala na treninge lovca Josipa Huzjaka. Dalje, gledao sam meč između prvaka Sokaz-a, obostranog bombardera, protiv znatno lošije rangiranog igrača, koji je na jednoj strani reketa imao soft (TSP Spectol 21), a na drugoj travu (Spinlord Dorenenglanz ili TSP Curl P-4). Čokljavac je “razvalio” bombardera, glatko 3 : 0, u 1 setu ga čak ostavio na 0, jer protiv rotacije, a bez prepoznavanja, sirova snaga ne znači ništa. Prema tome, “materijali” doprinose stolnom tenisu, čine ga raznolikijim, tjeraju igrače da budu bolji, jer prije svakog udarca moraju razmisliti, a ne samo “bubati”.

Josip Huzjak

I, eto nas opet do Martinspina. Već su objavljene teme Martinspin – drva i trave i Martinspin – testovi lova, a ovo je nastavak. Što to, kod njega, ima novog, a interesantnog za nas? Za sada je, sa test partnerom Ding Yi, snimio seriju od 4 videa pod zajedničkim nazivom TT X-FACTOR, a vjerojatno će ih biti još:

  1. Lov sa travom ili softom
  2. Obrana iz blizine ili daljine
  3. Trava sa plastičnim ili celuloidnim lopticama
  4. Soft sa plastičnim ili celuloidnim lopticama.

Koga sve to interesira neka samostalno pogleda gornje linkove, a ja ću ovdje sažeti. Lov sa travom je lakši i sigurniji za obrambenog igrača, ali nedostatak je nemogućnost variranja vlastite rotacije. Sa softom je znatno teže kontrolirati dolaznu rotaciju, ali ako to igrač uspije, povratna loptica je jednako opasna kao ona od trave. Udaljenost od stola nema utjecaja na povrat spina, već samo na raspoloživo vrijeme, nezavisno da li je u pitanju trava ili soft. Sa plastičnim lopticama trave daju manji povrat spina i ometanje, ali imaju bolju kontrolu, a softovi su opasniji kod ofanzivnih udaraca, a slabiji kod defanzivnih (rezanje i lov).

Ding Yi

Vidna vještina mozga

Posted on by Geek

Moram priznati, nije lako ovih vrućih dana trenirati, niti sjediti uz računalo. Zbog toga sam drastično smanjio broj treninga, sa 6 na 5 puta tjedno. Također, danas jedna kratka tema, a radnja se dešava u Australiji. Koga interesira sve može, na engleskom, pročitati u ITTF članku “Unapređenje vidne sposobnosti mozga“. Todd Simpson je u svrhu istraživanja angažirao australske igrače Williama Henzella i Trevora Browna.

Albert-Einstein

Pri brzini protivničkog udarca od 100 km/h, za vraćanje igraču je na raspolaganju četvrtina sekunde. Što treba izvesti u tom vremenu?

  • vidjeti lopticu i udarac protivnika;
  • iz položaja i putanje protivničkih nogu, tijela, ramena, podlaktice i zgloba, mozak podsvjesno treba izvesti predviđanje budućeg protivničkog udarca;
  • izvesti stotinjak simulacija kamo i kako uputiti dolaznu lopticu, što više to bolje;
  • pokrenuti vlastito tijelo i prije nego što je protivnik izveo udarac;
  • udariti lopticu.

Da bi se mozak “ubrzao”, te u potpunosti automatizirao, potrebite su stotine i tisuće sati treninga.

P.S. Zamislite da postoji Njofra koji, kao Mirko i Slavko iz nekadašnjih partizanskih stripova, nakon ustrajnog treninga može golim prstima uhvatiti metak u letu. Radilo bi se o vrhunskoj vještini! Ali, ne znam koliko bi to bilo interesantno gledaocima ispred televizora, eventualno u usporenoj snimci (slow motion)? E, tako Vam je to danas sa stolnim tenisom, silan rad koji nitko ne vidi.

Mirko-i-Slavko

Trener Jože Urh

Posted on by Geek

Ovo je nastavak priča o trenerima, jer nema kvalitetnog igrača bez izvrsnog trenera.

Joze-Urh

Što “muči” Slovence? Kako stvoriti nasljednika Bojana Tokiča? Zbog toga su osnovali trening centar, te za glavnog trenera postavili Jožeta Urha, koji je zadnjih 6 godina bio angažiran u Italiji, te sudjelovao u razvoju njihovog najboljeg mladog igrača Leonarda Muttija. Uz njega, u centru je i Vesna Ojsteršek Drnovšek, a značajnije uloge u razvoju slovenskog stolnog tenisa imaju i predsjednik saveza Marjan Hribar, te Daniel Šarlah i Bojan Rak. Svrha centra, čiji projekt je vrijedan €50000, je da igrače pripremi za nastup u stranim ligama, jer se u Sloveniji od stolnog tenisa ne može živjeti. Također, centar služi da domaći igrači imaju gdje trenirati kada nisu vani.

Evo par njegovih misli:

  • Velika konkurencija u određenoj kategoriji dovodi do porasta kvalitete svih igrača. Danas se igra brže i kompletno sa obje strane. Trener mora igraču što ranije reći da li je za njega primjerena karijera vrhunskog sportaša. Odluka o predanost stolnom tenisu se mora donijeti još u osnovnoj školi. Od malena treba, osim rezultatu, težiti i razvoju igre.
  • Trener uvijek mora biti spreman promijeniti klub i/ili državu, jer mu nigdje nije “osigurano” mjesto, već se za njega mora neprestano boriti. Takvo razmišljanje je osnova da te kao trenera cijene u inozemstvu.
  • Da bi stolni tenis bio u Kini najpopularnijim sportom, te imao sponzore, oni moraju biti najbolji na svijetu, jer je sve veća konkurencija drugih sportova (tenisa, snookera). Kinezi treniraju sistematično, poboljšali su tehniku kretanja, dali veći naglasak na fizičku pripremu, igru napravili bržom. Za udarac nije dovoljna “zlatna ruka”, već noge i tijelo, europski igrači su tu znatno slabiji. U Europi najbolji su trening centri u Francuskoj i Njemačkoj, dok u većini klubova rade slabo školovani treneri, zainteresirani samo za vlastiti novac. A, trener je kvalitetan toliko koliko ima ambicija. U Europi je novac osnovni pokretač, u Kini je posljedica.

Koga interesiraju ostala događanja i razmišljanja iz slovenskog stolnog tenisa, može pruzeti i prelistali njihov časopis Bela žogica.

Slovenski trening centar

Posted on by Geek

Otkud Sam? Koji Sam? Pa, onaj mladi Englez koji će igrati Superligu za STARR. Odgovor je vezan za pitanje iz prošlog bloga: “Koja od država ex Yu ima u narednom razdoblju najveći potencijal za uspjeh stolnog tenisa i zašto?”.

Odgovor: Slovenija, juniori su u Bratislavi osvojili 3. mjesto ekipno. Zašto oni, a ne mi, što oni to imaju, a mi ne? Evo objašnjenja.

NT_center_Slovenije

Namiznoteniški trening center Slovenije osnovan je 2013. u Novom Mestu, ima 9 stolova, a glavni trener je Jože Urh. Osim glavnog trenera, o igračima, među kojima je i Sam Mabey, brine cijeli tim, od stručnjaka za fizičku pripremu, fizioterapeuta, psihologa. Smještaj i ishrana su u domu u Novom Mestu. O razmišljanjima Jožeta Urha o stolnom tenisu ću nekom slijedećom prilikom.

Joze Urh

Evo članka o trening centru, na slovenskom, u njihovom časopisu Bela žogica, br. 8, od 05/2014.: Bela žogica.pdf

Kod nas se desetljeće ponavljalo o nužnosti osnutka trening centra, ali se nije napravilo skoro ništa, tek ljetni kampovi rukovođeni privatnim interesom, a ne stolnog tenisa. Tako je par godina postojao kamp u Umagu, pa propao, a sadašnji je na Pagu.

Umjesto trening centra, kod nas se razvio surogat, kojeg je najbolje opisati: “Velika riba jede malu!”. Kako funkcionira? Trener u manjem klubu se trudi oko klinca, trenira ga, dijete postigne rezultate. U tom trenutku dolaze iz “velikog” kluba, te ga odvode. Koji je tu interes malog kluba? Nema ga, pa se trener sa slijedećom generacijom trudi manje. Sustav koji se ne bazira na pravičnosti i uvažavanju svih interesa dugoročno nije održiv, te dovodi do autodestrukcije. Svaka slijedeća generacija igrača je slabija od prethodne. Ako pogledamo sadašnju juniorsku reprezentaciju, koja nastupa u Bratislavi, Arbanas je iz Slavonskog Broda, Vidaček iz Varaždina, Mijatović iz Zadra, a sada su sva trojica članovi GSTK Zagreb. Što u tome ne valja? Nije riješeno školovanje, prehrana i smještaj, premali je broj i kvaliteta trening (sparing) partnera. Poseban je problem “šok” zbog promjene sredine, pri čemu nema neposredne kontrole. Sumnjam da će se i jedan od naših igrača(ica) probiti u prvih 200 na svjetskoj rang listi, a bez toga nema stolnoteniske egzistencije.

P.S. Slovenski juniori Jorgič i Kožul postali pobjednici u parovima.

P.P:S. Znate li gdje ovih dana nije vruće, a nije na Aljasci, gdje Djed Božičnjak živi ljeti? U Bronner’s CHRISTmas Wonderlandu, tamo je vječni Božić. A, nekom je, čini se, “opala sekira u med”.

Matea_Canada

EP za kadete i juniore 2015.

Posted on by Geek

Bratislava

U ova vruća ljetna vremena, kada je većina profića već odložila rekete i otišla točat noge u more, kadeti i kadetkinje, juniori i juniorke imaju Europsko prvenstvo. Ove godine je u Bratislavi, od 10. – 19.07., a turnir se igra na 24 stola. Završen je ekipni dio prvenstva, pa da čujemo kakve nam od tamo stižu vijesti?

Juniori su završili na 16. mjestu (Mustapić, Arbanas, Mijatović, Vidaček), juniorke su 10. (Cakol, Srebrnjak, Franović, Bardač), kadeti “izvrsni” 31. (Tica, Banek, Dražić), a kadetkinje 6. (Pavlović, Šantek, Marn). A, tko su prvaci: juniori Francuska, juniorke Rumunjska, kadeti Francuska i kadetkinje Rusija. Prvenstvo se nastavlja pojedinačnim natjecanjima. Rezultate možete pratiti ovdje, a prijenose mečeva ovdje, pa ako nemate ništa pametnije, evo Vam zanimacije.

Očigledno, prema rezultatima, u narednih 5 godina nemamo nekih očiglednih talenata, treneri se nisu iskazali “radom”, a i masovnost nam nije odlika. Baš sam za klub opisan u blogu Na Lovrincu vadio neku statistiku. Pa da vidimo. Na Zagipingu, na kojem nastupaju svi mladi igrači, i registrirani i neregistrirani, iz tog kluba nastupilo je:

Godina Ukupno Muški Žene
2011. 18 13 5
2012. 22 13 9
2013. 6 6 0
2014. 2 2 0
2015. 6 4 2

Kada uzmete u obzir da se natjecanje održava u 8 kategorija, proizlazi da po kategoriji i spolu oni imaju manje od 1 igrača. Kakav smisleni trening je moguće organizirati sa tom grupom “slučajnih prolaznika”?

Slijedeće EP odigrava se kod nas, u Zagrebu, u Domu Sportova, od 9. – 17.07.2016. Ako dogodine temperature budu kao ove, jadnici, “umrijeti” će od vrućine, posebno oni koji će igrati/zagrijavati se u dvorani 3. Tamo se nije dalo disati ni tokom Zagreb Open-a, 2 mjeseca ranije.

Pitanje: “Koja od država ex Yu ima u narednom razdoblju najveći potencijal za uspjeh stolnog tenisa i zašto?”. Odgovor u slijedećem blogu.

P.S. Kadetkinje Pavlović i Marn osvojile zlato u parovima. Ćestitke!

Osnivanje stolnoteniskog kluba

Posted on by Geek

STK_Merix_Nova

Znam da su se nedavno u Pazinu, Metkoviću i Pločama okupile grupe stolnoteniskih entuzijasta, te počele igrati. Prirodni put je da se tamo formiraju klubovi (STK), a za to su potrebne pravne pretpostavke, koje možete naći na stranicama HSTS-a, u dijelu E-zapisnik i E-obrazac. Osim toga, za klub su potrebne i funkcionalne pretpostavke, koje su objašnjene u priručniku kojeg je izdao USATT, a zbog jednostavnosti ga možete ovdje preuzeti Club_Handbook.pdf. Mislim da bi ga zgodno bilo imati u svim klubovima, i već osnovanima, pa kada se nađu u novoj situaciji, npr. organizaciji turnira i sl. neka pogledaju kako to rade Amerikanci.

Sretno!

ECL 2015/16.

Posted on by Geek

Fenerbahce

Izašao je žrijeb ECL (European Champions League), tj. Europske Lige Prvaka za slijedeću sezonu, u obje konkurencije. A, zašto to objavljujem? Broj momčadi iz pojedine zemlje najbolje govori o snazi lige i klupskog stolnog tenisa, te novca koji su tamo vrti. Naime, pravo sudjelovanja se ne stjeće, kao u nogometu, automatski osvajanjem nacionalnog prvenstva, već na osnovu prijavljenih igrača i njihovog rankinga na svjetskoj rang listi. Pa, da vidimo.

U muškoj konkurenciji ekipe su svrstane u 4 grupe, i to:

  1. AS Pontoise Cergy – Francuska, TTC Fakel Gazprom Orenburg – Rusija, Olimpia Unia Grudziadz – Poljska, Roskilde Bordtennis BTK61 – Danska;
  2. Chartres ASTT – Francuska, Eslöv AI Bordtennis – Švedska, SV Werder Bremen – Njemačka, Weinviertel Niederösterreich – Austrija;
  3. FC Saarbrücken TT – Njemačka, UMMC Verkhanaya Pyshma – Rusija, Sten Ostrov Havlíčkův Brod – Češka, Vaillante Sports Angers – Francuska;
  4. Borussia Düsseldorf – Njemačka, Bogoria Grodzick Mazowiecki – Poljska, G.V. Hennebont TT – Francuska, SPG Walter Wels – Austrija.

Da zbrojimo sudionike po zemljama: Francuska 4, Njemačka 3, Austrija, Rusija i Poljska 2, Češka, Danska, Švedska 1. Nevjerojatno je da u zemljama kao Engleska, Belgija, Nizozemska, Švicarska i dr. nema niti jednog zaljubljenika u stolni tenis (“luđaka”) koji bi financirao kvalitetnu momčad (3 igrača i trenera).

Ženska konkurencija ima samo 8 ekipa, podijeljenih u 2 grupe:

  1. Fenerbahce – Turska, KTS Zamek Tarnobrzeg – Poljska, SVS Ströck – Austrija, Szekszard AC – Madžarska;
  2. TTC Berlin Eastside – Njemačka, Postas Sport Egyesulet – Madžarska, Metz TT – Francuska, Linz Ag Froschberg – Austrija.

Prošlogodišnji pobjednici su TTC Fakel Gazprom Orenburg u muškoj i Fenerbahce u ženskoj konkurenciji. Natjecanje počinje u kolovozu.

ITTF briga

Posted on by Geek

Guma se nalazi na ITTF listi ako zadovolji inicijalni test, te ako proizvođač plati godišnju naknadu, nešto kao registraciju kod automobila. Ako proizvođač ne plati, nezavisno od toga što je guma igrački i dalje “legalna”, briše se sa liste. Drugim riječima, igrač može kupiti gumu sa aktualne liste, proizvođač ne plati naknadu za produženje registracije, a ITTF sve prodavače i igrače koji koriste gumu napravi ilegalcima. Bingo! Inicijalni test gume se ponavlja nakon 10 godina. Gume sa pipcima podvrgavaju se posebnom testu otpora, koji se dodatno i naplaćuje. Da bi proizvođač bio na listi 2009. godišnja naknada je bila $1500, testna naknada za gumu je iznosila $550, a za svaku registriranu gumu na listi još dodatnih $200. Na taj način ITTF je prikupio iznos od $410000.

Što je iz ove priče vidljivo? ITTF štiti svoje prihode, što je u redu, ali ne štiti igrače. I to niti financijski, niti kvalitativno, jer ne objavljuje testne podatke o gumama, a niti proizvođače prisiljava da to čine. Što bi ITTF trebao činiti? Trebao bi specificirati način testiranja guma, te javno objaviti rezultate, npr. brzina, spin, težina, tvrdoća spužve, hvatljivost (grip), stupanj trošenja, geometrija pipaca, kut izbačaja i sl. Sve proizvođače, posebno kineske, trebao bi obavezati da osim domicilnog jezika (mandarinskog), točan opis napišu i na engleskom jeziku. Na taj način bi onemogućio proizvođače da “marketiraju” igrače različitim pjesničkim opisima. Dalje, iz prodaje bi, po principu slučajnog uzorka ili po prijavi, trebao izuzimati gume, “retestirati” ih, te utvrditi da li svojstva odgovaraju originalnima. Ako se test za više od 5% razlikuje od početnog, trebao bi kazniti proizvođača, obavijestiti igrače, te maknuti gumu sa liste. Sustav bi omogućio testiranje konkurenciji i uspostavu nezavisnih testnih centara. Na pakiranju guma bi morao biti otisnut tjedan i godina proizvodnje, kako bi se uklonile sve špekulacije o prodaji “odležane” robe. Na način kako ITTF sada funkcionira najviše koristi samom sebi, onda proizvođačima i prodavačima, a najmanje igračima.

Čitao sam interview sa jednim od predstavnika proizvođača, u kojem su ga pitali zašto ne objavljuju eksplicitne podatke o svojim gumama? Odgovorio je da o tome obavještavaju distributere. Laž! Od tog proizvođača, koji je u mom zastupstvu, nikada nisam dobio nikakvu informaciju, a nisam ni od drugih. Ali, nisu svi isti, neki pošalju besplatno testne primjerke, bez podataka, drugi daju po povoljnoj cijeni. Većina ne daje ništa, pa gumu treba kupiti po punoj cijeni, zalijepiti je na reket i testirati, kako bi se informacija mogla dati igračima (kupcima).

Pitam se, pitam se kakva svojstva ima guma Saviga Turbo, a ima ITTF oznaku na sebi? Da idem na ubrzani tečaj mandarinskog da igram sa njihovom gumom?

Saviga_Turbo_1
Saviga_Turbo_2
Saviga_Turbo_3