Sve je isto – ništa nije isto

Profesionalni stolnotenisači igraju u standardiziranim uvjetima, na podu je taraflex, stolovi su ITTF certificirani, svjetlost nad stolom je 600 Luxa… Katkada postoje iznimke, gdje se u Dedićima igra na parketu, pa se igračima sa tenisicama za taraflex “bolesno” kliže (npr. Mizuno Wave Drive) ili ih, zbog nedostatka amortizacijskog sloja, nabija. Nije isto igra li se Pro Tour u dvorani u Velenju, koja je bila izuzetno mala, sa montažnim tribinama odmah do stolova, ili u Ledenoj dvorani Doma sportova u Zagrebu, koja je velika, pa se za turnir koristi polovica. Također, nije isto igra li se turnir po zimi, u hladnoj dvorani, kada su gume krute i na njima se kondenzira vlaga ili ljeti. Slično je i u rekreativnim ligama koje se igraju uvijek u istoj dvorani, kako je u Varaždinu. Ali, u rekreativnim ligama, kakav je Sokaz u Zagrebu, gdje se igra u stotinjak različitih prostora, od kojih manjina zadovoljava uvjete, brza prilagodba je vitalna. “Loša” dvorana velika je prednost za domaćine. Navesti ću samo najvažnije razlike i kako se na njih naviknuti.

  1. Podloga na kojoj se igra djeluje dvostruko. Ako je pod tvrd, kamen ili beton, loptica će imati znatno viši odskok od one na stolu na mekanoj podlozi, npr. taraflexu, laminatu ili linoleumu, dok je parket relativno neutralan. Kod taraflexa biti će razlika da li je postavljen na beton (npr. na Velesajmu) ili na laminat (npr. Prečko). Tvrda podloga “preferira” igrača koji napada kontrom, meka je bolja za spinera. Podloga će bitno determinirati i ostale uvjete za igru, konkretno, za izvođenje FH spina nužno je prenijeti težinu sa desne noge na lijevu (za dešnjake). To nije moguće izvesti ako stajna noga proklizava, pa nezavisno od volje, noge se same “ukopaju”, jer “osjećaju” mogućnost pada. Zbog toga, uvijek treba imati 2 para tenisica. Tenisice za trčanje (jogging) imaju protuklizni sloj, koriste se za kliske podloge, na betonu, kamenu, prljavom i/ili lakiranom parketu. Na taraflexu bolje su tenisice sa manjim gripom, mogu se koristiti i one sa potrošenim đonom. Pri tome, važno je da su oba para podjednake visine đona, kako ne bi nastala bitna razlika u izvođenju udaraca.
  2. Stol će bitno odrediti uvjete za igru, kako je to već opisano ovdje. Hobby stolovi (do 19 mm debljine ploče) “primati” će najmanje rotacije, a profesionalni (25 – 28 mm) najviše. Na prljavom stolu loptica će proklizati. Stol smješten u podrumskoj prostoriji s vremenom će “navući” vlagu, omekšati, te primati manje spina. Također, u takvim prostorima i onima bez grijanja u zimskim uvjetima na gumama će se kondenzirati vlaga. Euro/japanske grippy gume bolje će to “podnositi” od kineskih tacky. U takvim uvjetima treba imati spužvicu, te između setova i/ili mečeva obrisati gume. Na pomoći su i čistaći koji poboljšavaju grip gume, npr. Revolution No. 3 Cleaner. Ako je guma prljava, pa sa dodatkom vlage, biti će potpuno nekonzistentna, te će identično izvedeni udarci rezultirati različitom putanjom loptice. Stol će bitno determinirati i neke udarce, pri čemu je drop shot najrizičniji, jer se izvodi odmah po odskoku loptice, “krađom” protivničke brzine i rotacije, te ono što “prolazi” u domaćoj dvorani, u gostima će dovoditi do neprisiljenih grešaka.
  3. Ralike u osvjetljenju su vrlo velike, te često dovode do “žalbi” igrača. U nekim dvoranama svjetlo je nedovoljno, u drugima lampe nemaju sjenilo (širm), što smeta kod smasheva i visokih servisa (high toss), u nekima je stol dobro osvjetljen, ali ne i ostatak dvorane, što otežava igru od stola, bijeli zidovi otežati će razaznavanje loptice, niski strop biti će “smrt” za lobere… Posebno je “nezgodna” indirektna svjetlost, ako se igra danju. Što se tu da napraviti? Na žalost, malo toga, eventualno ne koristiti servise sa visokim izbačajem loptice, nakon kojih je server i/ili primatelj zasljepljen. Kod bijelih okolnih zidova treba pokušati igrati bliže stolu.
  4. Izbor loptice s kojom se igra bitno će utjecati na krajnji rezultat. Razlikuju se u tvrdoći, te sposobnosti “prijema” rotacije, a  izlizana će je primati još manje. Svakako, bilo bi korisno trening prije meča igrati sa lopticom s kojom igra domaća ekipa.

Najveća pomoć biti će igra u više različitih dvorana, u različitim uvjetima, sa različitim protivnicima. Ako ste već igrali u nekoj dvorani, lakše ćete se za nju pripremiti, te se brže prilagoditi. Neke dvorane, katkada i domaća, nikada Vam neće “leći”, ali to je Sokaz.

Ritmo

Servis

Današnji, 405. blog posvećen je najvažnijem udarcu u stolnom tenisu – SERVISU. Jer, uzalud svi treninzi kontre, flipa, spina i ostalih udaraca, ako ne znaš kvalitetno vratiti servis, poen neće doći do 3. loptice. I tu je upravo najveća razlika između kvalitetnih i onih manje iskusnih igrača. I dok kod iskusnih protivnika, bez obzira koliko varirao servis, spin, dužinu, stranu, imaš osjećaj da je “neprobojan”, kod početnika i 90% servisa bude izbačeno van ili loše vraćeno. U posebno lošem položaju su početnici sa “nabrijanim” reketima, koji jako odbijaju, sam sam u zadnje vrijeme imao više mečeva protiv takvih protivnika. Loptice su bile svagdje: u stropu, podu, mrežici, vlastitoj polovici stola, ogradi…, samo ne na stolu. O servisu je već pisano u blogovima Generiranje spina u servisu I, Osnova servisa: backspin – topspin, Kratki servis i Zmija servis, pa tko ima problema sa tim segmentom igre neka ih pročita. Također, nedavno su na istu temu objavljeni članci Han Xiaoa “Zadavanje više spina kod servisa” i “Varanje kod servisa“, te Matta Hetheringtona “Zadavanje jakog spina kod pendulum servisa“. Ali, prvo video uvod genijalca Bretta Clarka:

Ovdje ću navesti kratke upute za kvalitetan servis:

  1. treba koristiti cijelo tijelo, ne samo ruku;
  2. u trenutku servisa lakat treba držati nepokretnim, kako bi se maksimirao učinak podlaktice i zgloba;
  3. reket treba držati sa 2 prsta, palcem i kažiprstom, kako bi se olabavio zglob;
  4. za zadavanje spina važan je ispravan kontakt, gdje reket samo “liže” lopticu;
  5. maksimalni spin će “proizvesti” udarci izvedeni blizu vanjskog ruba reketa;
  6. u trenutku kontakta važnije je ubrzanje reketa od njegove brzine;
  7. isti servis treba vježbati sa različitim kombinacijama rotacija: donjom, gornjom, postraničnom, bez;
  8. najbolji trenutak za udarac je u visini mrežice;
  9. udarac treba “maskirati” lažnim pokretima prije i/ili poslije servisa, te u zadnji čas promjenom putanje reketa;
  10. kratki, brzi servis biti će teško “pročitati”, jer protivnik, iz odskoka loptice, nema vremena razaznati o kojem spinu se radi;
  11. efikasni su servisi u lakat protivnika, kada ga loptica “napada”;
  12. nakon servisa treba se pripremiti za 3. lopticu.

Evo još 2 videa japanskih igrača, jedan stari od Koji Matshushite sa varijacijama BH servisa, a drugi sa pendulum servisima Juna Mizutanija:


I na kraju, što sami budete bolje i raznovrsnije servirali, to ćete bolje i primati servis, jer znanje koji pokret generira koju rotaciju olakšati će Vam “čitanje” protivničke.

P.S. Prosječni poen u profesionalnom stolnom tenisu se sastoji od 4 (3.7) udarca. Iz toga proizlazi da u većini slučajeva treba izvesti samo još jedan udarac nakon servisa, odnosno povrata servisa, kako bi poen završio.

E-Learning

U suradnji myTischtennis.de i Tibhara objavljena je nova inačica osnova stolnog tenisa, a ovom prilikom “manekeni” su Vladimir Samsonov i Tiago Apolonia. Kako je opisano u blogu Osnove tehnike stariju verziju su napravili spinfactory.de i Tibhar, a tehniku je pokazivao ex poljski reprezentativac Lucjan Blaszczyk. Kako to izgleda?

Na videu je prikazan spin na rezanu lopticu u paralelu, a svaki udarac je snimljen iz 3 točke. Pokazani su svi tehnički elementi: blok, flip, kontra, rezana i spin, na stolu i od stola, u paralelu i/ili dijagonalu, ukupno 41 video. Detaljno su objašnjeni početni položaj, zamah, položaj reketa, udarna točka loptice, završni položaj, te cilj udarca. Ovo je dobro mjesto za početak za sve pojedince i/ili klubove bez trenera. Šteta, opet je sve samo na njemačkom.

E-Learning
Tko to samostalno želi pogledati, dovoljna je jednostavna i besplatna registracije, te iz izbornika Training odabrati E-Learning.

Trener Jože Urh

Ovo je nastavak priča o trenerima, jer nema kvalitetnog igrača bez izvrsnog trenera.

Joze-Urh

Što “muči” Slovence? Kako stvoriti nasljednika Bojana Tokiča? Zbog toga su osnovali trening centar, te za glavnog trenera postavili Jožeta Urha, koji je zadnjih 6 godina bio angažiran u Italiji, te sudjelovao u razvoju njihovog najboljeg mladog igrača Leonarda Muttija. Uz njega, u centru je i Vesna Ojsteršek Drnovšek, a značajnije uloge u razvoju slovenskog stolnog tenisa imaju i predsjednik saveza Marjan Hribar, te Daniel Šarlah i Bojan Rak. Svrha centra, čiji projekt je vrijedan €50000, je da igrače pripremi za nastup u stranim ligama, jer se u Sloveniji od stolnog tenisa ne može živjeti. Također, centar služi da domaći igrači imaju gdje trenirati kada nisu vani.

Evo par njegovih misli:

  • Velika konkurencija u određenoj kategoriji dovodi do porasta kvalitete svih igrača. Danas se igra brže i kompletno sa obje strane. Trener mora igraču što ranije reći da li je za njega primjerena karijera vrhunskog sportaša. Odluka o predanost stolnom tenisu se mora donijeti još u osnovnoj školi. Od malena treba, osim rezultatu, težiti i razvoju igre.
  • Trener uvijek mora biti spreman promijeniti klub i/ili državu, jer mu nigdje nije “osigurano” mjesto, već se za njega mora neprestano boriti. Takvo razmišljanje je osnova da te kao trenera cijene u inozemstvu.
  • Da bi stolni tenis bio u Kini najpopularnijim sportom, te imao sponzore, oni moraju biti najbolji na svijetu, jer je sve veća konkurencija drugih sportova (tenisa, snookera). Kinezi treniraju sistematično, poboljšali su tehniku kretanja, dali veći naglasak na fizičku pripremu, igru napravili bržom. Za udarac nije dovoljna “zlatna ruka”, već noge i tijelo, europski igrači su tu znatno slabiji. U Europi najbolji su trening centri u Francuskoj i Njemačkoj, dok u većini klubova rade slabo školovani treneri, zainteresirani samo za vlastiti novac. A, trener je kvalitetan toliko koliko ima ambicija. U Europi je novac osnovni pokretač, u Kini je posljedica.

Koga interesiraju ostala događanja i razmišljanja iz slovenskog stolnog tenisa, može pruzeti i prelistali njihov časopis Bela žogica.

Slovenski trening centar

Otkud Sam? Koji Sam? Pa, onaj mladi Englez koji će igrati Superligu za STARR. Odgovor je vezan za pitanje iz prošlog bloga: “Koja od država ex Yu ima u narednom razdoblju najveći potencijal za uspjeh stolnog tenisa i zašto?”.

Odgovor: Slovenija, juniori su u Bratislavi osvojili 3. mjesto ekipno. Zašto oni, a ne mi, što oni to imaju, a mi ne? Evo objašnjenja.

NT_center_Slovenije

Namiznoteniški trening center Slovenije osnovan je 2013. u Novom Mestu, ima 9 stolova, a glavni trener je Jože Urh. Osim glavnog trenera, o igračima, među kojima je i Sam Mabey, brine cijeli tim, od stručnjaka za fizičku pripremu, fizioterapeuta, psihologa. Smještaj i ishrana su u domu u Novom Mestu. O razmišljanjima Jožeta Urha o stolnom tenisu ću nekom slijedećom prilikom.

Joze Urh

Evo članka o trening centru, na slovenskom, u njihovom časopisu Bela žogica, br. 8, od 05/2014.: Bela žogica.pdf

Kod nas se desetljeće ponavljalo o nužnosti osnutka trening centra, ali se nije napravilo skoro ništa, tek ljetni kampovi rukovođeni privatnim interesom, a ne stolnog tenisa. Tako je par godina postojao kamp u Umagu, pa propao, a sadašnji je na Pagu.

Umjesto trening centra, kod nas se razvio surogat, kojeg je najbolje opisati: “Velika riba jede malu!”. Kako funkcionira? Trener u manjem klubu se trudi oko klinca, trenira ga, dijete postigne rezultate. U tom trenutku dolaze iz “velikog” kluba, te ga odvode. Koji je tu interes malog kluba? Nema ga, pa se trener sa slijedećom generacijom trudi manje. Sustav koji se ne bazira na pravičnosti i uvažavanju svih interesa dugoročno nije održiv, te dovodi do autodestrukcije. Svaka slijedeća generacija igrača je slabija od prethodne. Ako pogledamo sadašnju juniorsku reprezentaciju, koja nastupa u Bratislavi, Arbanas je iz Slavonskog Broda, Vidaček iz Varaždina, Mijatović iz Zadra, a sada su sva trojica članovi GSTK Zagreb. Što u tome ne valja? Nije riješeno školovanje, prehrana i smještaj, premali je broj i kvaliteta trening (sparing) partnera. Poseban je problem “šok” zbog promjene sredine, pri čemu nema neposredne kontrole. Sumnjam da će se i jedan od naših igrača(ica) probiti u prvih 200 na svjetskoj rang listi, a bez toga nema stolnoteniske egzistencije.

P.S. Slovenski juniori Jorgič i Kožul postali pobjednici u parovima.

P.P:S. Znate li gdje ovih dana nije vruće, a nije na Aljasci, gdje Djed Božičnjak živi ljeti? U Bronner’s CHRISTmas Wonderlandu, tamo je vječni Božić. A, nekom je, čini se, “opala sekira u med”.

Matea_Canada

Utjecaj plastičnih loptica na igru

Na stranicama njemačkog proizvođača drva Re-Impact objavljena je, a na temelju mečeva na Europskim igrama u Bakuu, analiza posljedica plastičnih loptica na igru. Taj dio ću prepričati, a drugi zanemariti, jer ne znam tko igra sa njihovim drvom? Tko želi može, na engleskom, pročitati članak u cijelosti.

Plastične loptice donose slijedeće promjene:

  1. Sporije su, tako da na igru manji utjecaj ima brzina, a veći plasiranje i rotacija. Igrač može izabrati brže drvo i/ili gume, ali će zbog toga imati smanjenu kontrolu u igri blizu stola.
  2. Tvrđe su, te se zbog toga teže zadaje rotacija. Da bi se ostvarila identična rotacija kao sa celuloidnom lopticom potrebno je izvesti duži pokret i/ili sa većom snagom, što dovodi do veće vjerojatnosti ozljede igrača. Bolja su drva koja mogu zadati spin sa kraćim pokretom. Također, blizu stola je otežano odigravanje brzog spina. Na brzi spin protuigra na stolu je blok. Igra spin na spin, od stola, je lakša i traje duže, jer loptica ima viši odskok.
  3. Rotacija loptice se zadržava duže, tako da je otežan blok na stolu, ali su efikasniji spinovi i rezanje od stola. Blok postaje važnim elementom igre, a češće su greške na igru protiv lova.
  4. Odskok je sporiji i viši, što igru blizu stola čini važnijom.

P.S. Par kratkih vijesti za kraj. Prošlog tjedna odigran je turnir iz Super serije Korea Open u Incheonu. Zbog MERS-a (virusna bolest dišnog sustava) mnogi igrači, među njima i Kinezi, su otkazali nastup, tako da je to bila borba Koreanaca i Japanaca, u kojoj su, u muškom dijelu, domaćini bili uspješniji. Pobjednik muškog turnira je Jung Youngsik, koji je u finalu pobijedio Jozu (nadimak Joo Sae Hyuka, dok je igrao za Večernji list). Istovremeno, veterani su igrali Europsko prvenstvo u finskom Tampereu (EVTTC), a zlatnu i srebrnu medalju osvojila je Branka Batinić, koja igra u Njemačkoj. Momentalno se stolni tenis igra na Univerzijadi, a 1. nosioc muškog turnira je naš poznanik Maharu Yoshimura.

Branka_Batinic

TIS – ljetni kamp

Za one koje su napustili trening partneri, jer su otišli na more, kojima su se zatvorile dvorane u kojima su igrali, koji ne vole pingati u lokvi znoja ispod sebe, znači za sve njih:

TIS-Ljetni kamp

Ono što na plakatu ne piše, a važno je, dvorana je najnovija (otvorena 2014.), izvrsno osvjetljenje, parket, klima radi savršeno. U Lomničkoj ulici je besplatni parking i pivo, poslije treninga, za 13 kn… Snimka dvorane iz emisije HTV Zagrebačka panorama:

Prijem servisa I

U blogu Stolni tenis preko velike bare navedeno je par podataka o pinganju u USA. Imaju svoje Butterfly stranice, na kojima Han Xiao objavljuje  savjete o tehnici igre. U člancima Serve Return Tips i Service and Return Footwork piše o prijemu servisa, koje sam prilagodio i sažeo.

Han Xiao

  1. Najbolji način za napredak je igranje sa različitim protivnicima, te na taj način “izvještiti” čitanje i vraćanje servisa.
  2. Procjenu spina ne treba izvoditi samo gledanjem kontakta reketa, već na osnovu leta i odskoka loptice. Server može vrlo uspješno skrivati kontakt “lažnim” pokretima prije i/ili nakon servisa ili promjenom u zadnji čas prije udarca. Loptica koja lebdi u zraku i naglo zastane nakon 2. odskoka je rezana (backspin), ona koja dolazi brže sa standardnim odskokom je flah (nospin) ili, ako odskače od stola, sa spinom. Svakako, vitalne su informacije iz bloga Izbjegavanje spina.
  3. Primatelj servisa prvenstveno treba biti spreman na dugi i brzi servis. Kratki servisi su sporiji i omogućuju duže vrijeme za reakciju. Profesionalci kreću iz osnovnog položaja prije nego što je servis izveden, kako bi već bili u pokretu, te skratili vrijeme reakcije.
  4. Kod puno grešaka u procjeni spina servisa, servis treba vratiti nešto kasnije, da se vidi što se dešava sa lopticom nakon 2. odskoka (rezana, flah, spin). U tom slučaju nije toliko važan kvalitetan povrat, već vraćanje na stol bilo kako. Svaki servis se može vratiti jakim rezanjem sa donje strane loptice (zaloviti).
  5. Većina profesionalaca servira polu duge servise u FH stranu protivnika, pri čemu je 3. odskok loptice na rub stola. Povrat se izvodi drop shotom, tj. kratkim kontaktom reketa sa lopticom, čime se minimizira efekt protivnikov spina, ili banana BH flipom. Kod rekreativaca 80% servisa je dugih, te se u tom slučaju treba odmaknuti dalje od stola.
  6. Pri povratu servisa treba pokušati ne “telefonirati” serveru stranu (FH, sredina, BH), dužinu i vrstu povrata (drop shot, rezana, flip, spin, kontra), te je katkada iznenadno promijeniti.
  7. Nakon prijema servisa važno je vratiti se u početnu poziciju, kako nogama, tako i položajem tijela, ruke i reketa.
  8. Za dešnjake, kod prijema servisa od ljevaka, treba stajati više u sredini stola, zbog različitog kuta serviranja (slika: Thoughtsontabletennis).

Prijem servisa ljevaci

Preciznost ili snaga?

Jedno od pitanja koje si postavlja svaki igrač ili trener je: “Da li je važnija preciznost ili snaga udarca?”. Ako je snaga važna, tada treba izabrati gume i drva koja su tvrđa, brža, sa više katapulta, te poen riješiti jednim udarcem. Navedeno pitanje si je postavila i dvojka, Ben Larcombe, samozvani trener i bloger (poznat iz propalog projekta “The Expert in a Year“) i igrač i bloger Matt Hetherington. I, tako je nastao interview na engleskom od cca. 30 min., gdje Matt, koji trenira u WSA, objašnjava da je preciznost važnija, a da će snaga doći sama, s vremenom. Na žalost, za preciznost je nužna ispravna tehnika koja se dobiva intenzivnim, višegodišnjim treningom. Dalje, udarci izvedeni bliže tijelu imati će više kontrole, oni udaljeniji, sa većim zamahom, više spina i brzine, kako je to opisano u Kontrola vs Snaga.


Za kraj, pitanje: “Da li znate tko će biti pobjednik ovogodišnje Lige prvaka u nogometu?”. Messi (Barcelona), Ronaldo (Real), Robben (Bayern), Tevez (Juventus)? Ja znam, Geek, UEFA ga je probno snimila uz prigodni peharček.

Champions League

Vrijeme u stolnom tenisu

Ako ste mislili da se iza naslova krije najnovija vremenska prognoza DHMZ (državnog hidrometerološkog zavoda), prevarili ste se. Vrijeme je najvažniji resurs u stolnom tenisu. Pokušati ću pojasniti.

Kod “većeg” brata tenisa dimenzije igrališta su 23,77 x 8,23 m, a maksimalna brzina loptice, kod servisa, je nešto iznad 200 km/h. U stolnom tenisu dimenzije stola su 2,74 x 1,525 m, a maksimalna brzina loptice je oko 100 km/h. Jednostavnom matematikom lako je izračunati da igrač stolnog tenisa mora biti cca. 4,3 puta brži od igrača tenisa, jer mu u toliko kraćem vremenu dolazi loptica od protivnika. Ali, to je tek polovica priče, jer se, nakon izvedenog udarca, igrač jednako brzo mora vratiti u početni položaj, kako bi bio spreman za slijedeći, da ne ostane na krivoj nozi, sa težištem na guzici, sa rukom ispod stola… U razgovoru sa trenerima, koji su ujedno i igrači i tenisa i stolnog tenisa, suglasni su da se za 10 – 20 sati početnika u tenisu može nešto naučiti, kod stolnog tenisa je to apsolutno nemoguće. Brzina je ujedno i najveće prokletstvo stolnog tenisa, jer koji gledatelj u tako kratkom vremenu može vidjeti “virtuoznost” izvedenog udarca? Najčešće se to vidi tek u ponovljenoj usporenoj snimci. Zato je i vodeći europski trener Richard Prause, u jednom od svojih interviewa, rekao da je osnovna razlika između kineskih i europskih igrača BRZINA, ovi naši su jednostavno prespori. I ITTF je “svjestan” tog osnovnog problema, pa je prvotno povećao promjer loptice sa 38 na 40 mm, uveo “zabranu” brzog lijepljenja, a sada i promijenio loptice iz celuloidnih u plastične, koje imaju manje brzine i rotacije. Ali, živimo u 21. stoljeću, tehnološki napredak je sve veći, iz produkcije izlaze sve “nabrijanija” drva i gume, igra je sve brža, vremena ima sve manje. Ono što ITTF do sada nije napravio, a morao bi, je povećanje visine mrežice.

Video sa treninga kineske reprezentacije 2013. u WSA:

P.S. Ne znam da li itko u Hrvatskoj ima osnovne priručnike za trenere u izdanju ITTF-a:

Bilo bi “zgodno” da ih ima Savez, pa da se mogu posuditi.

P.P.S. Imamo novog muškog prvaka Hrvatske za 2015. Ekipa Dr. Časl (Zeng, Japec, Kolarek i Kovač) je jučer, u 3. utakmici doigravanja, pobijedila Libertas Marinkolor iz Dubrovnika sa 4 : 0.

Dr Casl 2015