Stolnoteniska drva proizvode stotine znanih i neznanih proizvođača, svaki 10 i više različitih modela. Kada pridodamo i povijesne primjerke, koji se više ne proizvode, doći ćemo do više tisuća modela. Kako smo mi kao osobe različiti, takva su i drva koja najbolje “osjećamo”. Ima igrača koji cijelu karijeru igraju sa istim drvom, kojeg je “izradio” skoro nepoznati samograditelj, pa mu i ne znaju strukturu. Drugi su pomodni, pa biraju sve što i svjetska stolnoteniska elita. Treći se ponašaju po kajkavskom sistemu “po lojtrici gor’, pa po lojtrici dol'”, tj. nakon sporijih biraju sve brža i tvrđa drva, pa nakon nekog vremena unazad. Četvrti imaju drvo za kojeg uopće ne znaju zašto igraju s njim, nekoć im je netko natuknuo da je to drvo “dobro”, ali ih nikad nije interesiralo da li uopće odgovara njihovom stilu igre. Ali, “zlatno” pravilo koje sam naučio je da igrači u većini imaju svoje mišljenje i rijetko su spremni prihvatiti stručnu i argumentiranu sugestiju. U pravilu, razgovor završava konstatacijom: “Ma, super ti je to što si mi rekao, ali ja ću ipak po svom”. Prošli tjedan sam igraču koji je za sebe tvrdio da ne može pobijediti ni crknutu mačku prodao Stiga Clipper, umjesto istog takvog koji mu je puknuo. A, Clipper je vrlo zahtjevno, profesionalno drvo i traži takvog igrača. Sjećam se slike reketa na stolu hrvatskog Kineza Tana i poljskog Kineza Wanga kada su 2013. u Schwechatu postali europski prvaci u parovima. Poljak igra sa Clipper-om, a Tan sa “izvedenicom” Avalox P-700, oba igrača kineski brza, sa 20 – 30 godina svakodnevnih treninga. I, kakve sličnosti ima igrač iz dvoznamenkaste lige sa navedenima?

Brza drva su kao droga, udariš malo, a loptica ide jako, bez truda. Ali, što kada lopticu treba udariti slabo? Zašto je važno uzeti NE PREBRZO drvo? Brzo drvo ima relativno slabu kontrolu, jer loptica odmah odskoči od njega, a ničim se ne da usporiti. Obrnuto, sa sporijim drvom ubrzanje se može izvesti na slijedeće načine:

1. izvesti jači udarac;
2. tuning gume, čime ona postaje življa i brža;
3. nanijeti više slojeva elastičnog vodenog ljepila (Haifu) ispod gume;
4. nabaviti deblje gume.

Karakteristike svakog drva bitno određuju slijedeća svojstva:

• broj slojeva;
• završni furnir;
• struktura;
• debljina;
• težina;
• balans.

Većina drva ima neparan broj slojeva, 5 ili 7. Rijetka su drva sa parnim brojem slojeva npr. Tibhar IV-L (4) ili XIOM Acro (6), a, također, i ona sa više, npr. Stiga Carbo 7.6, gdje se između 7 slojeva drva nalaze 6 slojeva carbonske prašine. Za većinu rekreativnih igrača optimalna su 5-slojna drva, brzine do  OFF-, a samo naprednima trebaju 7-slojna.

Završni furnir odlučujuće određuje ponašanje cijelog drva, i to kako vrstom, tako i debljinom. Najčešće se koriste hinoki, limba i koto. Hinoki je mekan, “živ”, visoko baca  i “lijepi” lopticu, cijenjen je kod spinera, posebno ako su svi slojevi drva od njega. Limba prirodno prenosi vibracije, daje puno vremena u kojem se loptica zadržava na drvu (dwell time). Postoji više vrsta limbe, meka i tvrda, a deblji sloj rezultira osjećajem da je drvo “mrtvo”. Koto je najtvrđi i najenergičniji, te se ugrađuje kao završni furnir najbržih drva.

Drva mogu biti izrađena samo od furnira ili sa 2 ili više sloja umjetnih materijala, u pravilu carbona ili fiberglasa, sa ili bez primjesa (Arylate, Aramid, Kevlar, Zylon i sl.). Umjetni materijali se stavljaju da se poveća udarna površina drva, te njegova tvrdoća i brzina, a bez znatnog povećanja težine.

Deljina drva je jedno od odlučujućih faktora koji određuju njegovu brzinu. Drva do brzine OFF- imaju debljinu do 6.0 mm, dok ona klase OFF i brža znaju biti i deblja. Neki igrači su “fiksirani” na debljinu drva (npr. 6.2 mm), pa misle da je idealna, iako mi nije znano zašto bi bilo baš tako.

Težinu drva određuju debljina i struktura. U modi su lakša drva. I, dok je Butterfly Mazunov imao preko 100 g, Stiga Clipper ima optimalnu težinu oko 92 g. Drva sa Arylate-Carbonom kao Butterfly Timo Boll Spirit teška su oko 88 g, a moderna drva (Stiga Infinity VPS V ili XIOM Hayabusa ZXi) imaju i ispod 85 g.

Ofanzivna drva imaju balans u glavi, a allround u dršci drva. Težina guma bitno utječe na raspored težine cijelog reketa. Neka drva imaju promjenjiv balans, kako je to kod Donic Senso, gdje V1 model ima težište u glavi, a V2 u dršci. Neke serije, kao Butterfly VSG Twist ili LKT Transformer imaju ključić kojim se podešava težište, a nekima i orijentacija gripa (FH, BH ili neutralni).

Još neke napomene koje su važne kod izbora. Optimalna brzina drva je ona koju određuje “slabija” strana, kod većine igrača je to BH, na koju u igri i onako dolazi 80% protivničkih udaraca. Ako igrač ima “iskrivljen” spin udarac, npr. side spin, drva koja proizvode jaki spin (npr. Stiga Rosewood NCT V) će to još više naglasiti, ali će od protivničkog pasivnog bloka odbijena loptica imati još više devijacije. Ako igrač igra sa materijalom to će odrediti optimalno drvo, a ne backside na drugoj strani. Uz drva su vezane i neke uzrečice:

• nema presporog drva, samo prebrzo;
• sa drvima je kao sa ženama, na 15 minuta svako(a) Vam se čini bolje(a) od vlastitog(e).

Danas su u proizvodnju drva ušle nove tehnologije. Kod drva Stiga Infinity VPS V Diamond Touch srednji slojevi se zagrijavaju u vakuumu, kako bi se odvlažili i stvrdnuli, nakon čega se hlade, ali ne smrzavaju. Završni sloj limbe se 1 sat, sa posebnim uljem, polira specijalnim strojem, čime se postiže glatkost i tvrdoća. Zastupnik Butterfly-ja priča da se u tvornici u Japanu carbonska drva proizvode u posebnim staklenim kupolama, gdje svako drvo ručno izrađuje majstor, a fotografiranje je najstrože zabranjeno. Ta mi priča ne “drži vodu”, ali je dobra za poslušati.

Ruski bloger Strumpof, zaljubljenik u drva, redovito obnavlja listu sa strukturom drva, a najnoviju od 16.11.2014. možete pregledati ovdje.

Ako Vam se, nakon čitanja ovog bloga, čini da “znate” manje nego prije, to je OK, problematika drva nije nimalo jednostavna, a neki cijeli život “potroše” tražeći idealno.