Prebrzo vs. presporo

Posted on by Geek

Za početak, isječak iz francuskog videa snimljenog u nekom, pitaj Boga gdje, lokalnom klubu u Kini.

Što je vidljivo? U prvom dijelu je trening FH spina, bez reketa i loptice, samo prijenos težine. U drugom, kineski klinac, ispred ogledala, ali sa reketom, igra FH spin sam sa sobom, osim rukice, nogice (na prstima) rade cijelo vrijeme. U trećem dijelu je trening servisa, dok se u četvrtom vidi tehnika i pokretljivost kojom raspolaže tako malo dijete. Sada, ako ste rekreativac, usporedite sebe sa viđenim, ili otiđite na neki turnir vidjeti naše kadete. I, “na mah” ćete shvatiti, da je to kao da sudjelujete u utrci na 100 m protiv Usaina Bolta.

Reket kojim se igra mora odgovarati pokretljivosti i razini stolnoteniske tehnike. Da ne duljim, prebrz reket nanijeti će znatno veću štetu od presporog. Zna se, drvo je “zaduženo” za brzinu, a gume za rotaciju (spin). Nije striktno tako, usporedbom 2 drva istog brzinskog razreda, mekano drvo ipak će dati više rotacije, tvrdo brzine. Prebrzi reket forsirati će ekspresni završetak poena, u pravilu, kontrom. I, funkcionirati će, dok za protivnika ne dođe igrač sa naglašenom rotacijom. Tada, kod jakog reza (backspina) iz zgloba, loptica će pretežno vrijeme biti ispod nivoa mrežice, a da bi se mogla efikasno udariti. S druge strane, nakon protivničkog rotiranog spina, biti će teško idealno zatvoriti reket, pa će loptica preletjeti stol ili završi u mreži. Kako usporiti prebrzo drvo? Lijepljenjem kineskih hvatljivih guma ili sa “mrtvom” spužvom (npr. Reactor od Friendshipa). Kod presporog reketa, igrač će morati više “raditi”, pa umjesto da poen završi sa 1 – 2 spina, morati će ih povući 3 – 4, ili nakon prvog “mekanog” spina udariti kontru.

Iz iskustva, prema brzini reketa, igrače bi klasificirao u slijedeće grupe:

  1. 90% rekreativaca i natjecatelji do uzrasta juniora – 5-slojno mekše drvo, brzine od ALL do OFF-, gume debljine 1.5 – 2.0;
  2. 10% ponajboljih rekreativaca, eventualno bivših treniranih igrača, juniori i seniori – 5-slojno brzo drvo (npr. Butterfly Korbel, Stiga Infinity VPS V), 7-slojno drvo ili drvo sa 5 slojeva furnira i 2 carbona, brzine OFF, gume debljine 2.0 – 2.2 (max).

Interesantno, nakon uvođenja plastičnih loptica, u ponudi nekih stolnoteniskih firmi (Butterfly) smanjio se udio 7-slojnih drva od furnira, a povećao carbonskih sa “primjesama” (arylate, zylon, kevlar, aramid, fiberglas). Pri konstrukciji, 3 su opcije, a poredane prema brzini i osjećaju:

  1. 3 sloja furnira, sa 2 sloja carbona;
  2. 5 slojeva furnira, sa 2 sloja carbona smještenih na srednjicu drva;
  3. 5 slojeva furnira, sa 2 sloja carbona, koji je smješten ispod završnog.

Sustezanje od carbona, a da bi dobili brzinu bez pretjerane težine, kontruktori drva nadomještaju vrlo tvrdim završnim furnirom, npr. od oraha, wengea, ebanovine, palisandera… Ali, rijetka su takva drva koja su, samo kod vrhunskih igrača, postigla tržišnu afirmaciju, tek Stiga Intensity, Rosewood i Ebenholz, te Yasaka Ma Lin Extra Offensive.

I, za kraj, najnovija vijest iz svijeta plastičnih šavnih loptica, jer s njima nikako na zelenu granu. Prva serija je silno pucala, onda su počeli miješati celuloid, pa im se produžio životni vijek, a zadnja serija je bez celuloida, što se osjeti po mirisu, kameno tvrde, ne pucaju. Profići, da bi se prilagodili, jer im tvrde loptice od tvrdih guma lete na sve strane, umjesto Tenđi na reket lijepe verziju FX. A, kako znati koja je loptica iz koje serije? Nikako, na njima nema oku vidljivih razlika. Pa, ako me vidite da “šnjofam” loptice, to nije znak uznapredovale mentalne bolesti, već ekspertnog stolnoteniskog znanja.

Stiga_Optimum_40+

Olimpijske kvalifikacije

Posted on by Geek

Iskreno, mene od ITTF-a više ništa ne može iznenaditi, a sve u skladu sa pjesmom “Osjećam se high, mozak bye, bye”. Tako su se prošlog tjedna igrale Olimpijske kvalifikacije, po kontinentima, u 2 stupnja, pokušavao sam shvatiti sustav, ali, iskreno, nisam. Očito, dio sudionika pravo je izborio na turnirima, a drugi dio će biti izabran po rang listama. Pri tome, samo 2 igrača iste reprezentacije mogu sudjelovati u pojedinačnom natjecanju (da Kinezi ne bi osvojili sve 3 medalje), pa im pridružuju 3. igrača(icu) da bi se moglo igrati i ekipno. Tako je “izvisio” Steger, jer, iako se “kao” plasirao na kvalifikacijskom turniru, “izvisio” je zbog Ovtcharova i Bolla. U priloženoj PDF datoteci je popis kvalificiranih, nema naših, Koreanaca, Japanaca, a od Kineza tu su, do sada, samo Ma Long i Li Xiaoxia. Biti će to “mišancija” ponajboljih i slučajnih namjernika. Sve će se to “iščistiti” u početku, pa će, valjda, nakon toga turnir biti za nešto. Tko nije, neka pogleda sportski dio Dnevnika HRT, u kojem je, prije kvalifikacija, emitiran prilog o Zoranu Primorcu.

Idemo sada na nešto nevezano. Danas je na Sokaz naslovnici osvanula obavijest da se otvara nova stolnoteniska dvorana u Boćarskom domu.

Bocarski_dom_1

Juf, stvarno sam ostao iznenađen, nitko sretniji od mene, pa sam krenuo malo u istraživanje. Evo što sam našao:

Bocarski_dom_4
Bocarski_dom_2
Bocarski_dom_3

Koliko se sjećam, u istom prostoru nedavno je održan gastronomski dio sajma turizma “Place2go” i manifestacija “Proizvodi hrvatskog sela”. U postojeću dvoranu (balon) kupljena su 4 stola (cijena jednog je €249), i to je to. Stolovi su najjeftiniji, debljine 19 mm, namijenjeni za garaže, podrume, tavane, pa nisu za malo ozbiljnije pinganje (Butterfly Space Saver je 22 mm). Na podu je, valjda, nekakav tepison, pa kod FH spina ne možeš pomaknuti nogu, loptica kada padne na pod potpuno je prašnjava, ne vidim dodatno osvjetljenje iznad stolova… To je kao da u Bauhausu kupim dječji bazen za napuhavanje, postavim ga u svoje dvorište, pa to objavim na stranicama Vaterpolskog saveza kao novo plivalište. I, vrijeme početka natjecanja je “čudno”, u subotu u 15 h. Očito, sve je, bez obzira na mjesto objave, namijenjeno za povremene rekreativce, ne za Sokaz igrače, ne za natjecatelje. Šteta za nas!

Cjenik 16.04.2016.

Posted on by Geek

Od zadnjeg objavljenog cjenika proteklo je 50 dana, što znači da u svijetu stolnoteniske opreme i nema nekih osobitih novosti. Inače, od travnja do kolovoza, sa dolaskom ljepšeg vremena, traje stolnoteniska “mrtvačnica”, kada bitno pada interes za pinganjem.

Kod guma novost je da je na skladište stigla XIOM Vega Europe DF, u svim dostupnim debljinama, znači 1.8, 2.0 i 2.2 (MAX), po cijeni od 200 kn (“stara” Vega Europe je 190 kn). Tko su najveći interesenti? Pa, oni koji su do sada igrali sa npr. Yasaka Rakza7 Soft ili Butterfly Tenergy 05 FX gumama, jer vole mekano ili imaju npr. staro (pre)brzo drvo (Butterfly Primorac Carbon ili Butterfly Gergely), kojeg treba “smiriti” odgovarajućim gumama. Vega Europe DF ima znatno veću površinsku hvatljivost (grip), pa time i spin, a zbog mekoće smanjenu brzinu nadomješta većim katapultom. Snižene su cijene svih guma iz serije XIOM Omega IV i Vega Japan sa 230 na 220 kn. Nadalje, na zalihi ćemo stalno imati gume Reactor Ckylin u max debljini, Kinezi je zovu “mali Bluefire”, a ima veću brzinu i nešto manji potencijal spina od Giant Dragon Storm. Cijene su im ekonomične, 140 kn, a dobar su izbor, jer lošije euro/japanske verzije imaju cijene oko €50.

Reactor_Ckylin_1
Reactor_Ckylin_2

Sada malo o drvima. Evo, prije neku večer igrao sam službenu utakmicu, i, kako to obično biva, pogledao sam rekete protivnika, da poslije ne bi bilo “nisam znao”. Jedan je u ruci imao 2 Tenđe (Butterfly Tenergy 05), zalijepljene na drvo od tvorničkog reketa (Joola). Takvo drvo ništa ne valja, a ima ekonomsku cijenu od 30 kn. Nije mi jasno, ako već redovno igra i natječe se, što ne kupi barem 1 “pristojno” drvo, neku verziju Stiga Allround (Classic, Evolution, NCT) ili Offensive za 200 – 260 kn, te ima dobro drvo s kojem može igrati slijedećih desetak godina. Ali, nije moje da sudim. Općenito, u srednjem brzinskom segmentu (od ALL do OFF-) bitno se istanjilo stanje zaliha, jer u XIOM-u nešto “šteka”. Već 2 mjeseca, a neće ih biti ni slijedeća 2, nedostaje XIOM Diva, jedno od najboljih drva za rekreativce i mlađe natjecatelje, do juniora. Sada se pojavila i nestašica XIOM Classic Allround. Zašto je tome tako, da li XIOM seli proizvodnju u vlastite pogone u Koreji, ili su pak previše prodali u Kinu, ne bih znao. U nedostatku, preporučio bih kupovinu drva iz Stige ili Donica, jer se proizvode u Švedskoj, a kvalitetnija su od sličnih, kako god da se zovu, Butterfly drva (iz Madžarske ili Estonije) ili Tibharovih (iz Slovenije ili Madžarske).

Gume – novosti za 2016.

Posted on by Geek

Joola_Samba_27

Ako igrate sa 5 godinama starim Tackinessima ili Sriverima i to Vas zadovoljava, te mislite da je SVE u igri i tehnici, slobodno preskočite ovaj blog, jer ja Vas sigurno niti mogu, niti hoću razuvjeriti.

Koje to nove gume stolnoteniske firme pripremaju? Do kraja Sokaz sezone ostalo je još 6 kola, tj. mjesec i pol, a nakon toga i mi, valjda zadnji, prelazimo na plastične loptice. A, zna se, one imaju manje brzine i rotacije od starih celuloidnih, pa to treba nadomjestiti bržim drvom i gumama sa većom hvatljivošću (gripom). Neke proizvođače i gume ću namjerno “preskočiti”, jer imaju malu zastupljenost na reketima naših igrača (Andro, Gewo i Nittaku).

Butterfly

Bryce Highspeed

Iako je to zadnja guma koju je Butterfly objavio, interesantno, već je došla na rasprodaju. To, u stvari, kaže da guma nije uspjela, jer nema dovoljno rotacije.

Donic

Acuda Blue P1 Turbo
Bluefire Big Slam
Desto F4
Slice 40 CD

Donic gume sa sufixom Turbo su ultra tvrde i brze, pa ih većina igrača, sa razlogom, izbjegava. Kod Donica Big Slam znači da je spužva mekana, pa to vrijedi i za Bluefire, a isto i za Desto F4 (F1 HS – Highspeed je najbrža). Slice 40 CD je guma sa jakim gripom, za igru pili/reži, a isporučivati će se u debljinama 1.2, 1.5 i 1.8.

Joola

Samba 19
Samba 27

Joola gume Samba 19 i 27 su iz japanske tvornice, imaju slične spužve kao i Stigine (Airoc Astro). Gume imaju isti topsheet, spužva ispod Sambe 19 je mekša i plave boje, a ispod modela 27 je crvena i tvrđa. Sve dalje vrijedi kao i za Stiga gume, ukratko kuku-lele.

Stiga

Mantra S
Mantra M
Mantra H
Genesis S
Genesis M

Hm, iskreno, ne znam koja je to zadnja Stiga guma uspjela? Ono što se još uvijek traži i što je igrivo, posebno na BH, su stare serije Boost (TC) i Calibra LT (Sound, Spin i obična). Sve poslije toga je jedno lošije od drugoga, konkretno serije Magna II, Calibra Tour, Airoc i Airoc Astro. Najgore je što se ne vidi jasna linija, često nova serija bude lošija od stare (Calibra Tour u odnosu na Calibra LT). Normalno, Šveđani iz Stige u svemu tome se prave Englezi. Serija Mantra je, valjda, nastavak Airoc Astro, dok kod Genesis na japansku spužvu lijepe kineski topsheet. Ovako, unaprijed, na neviđeno, sve to vrijedi 0 bodova. Zašto? Pa, japanske spužve su loše za backside (glatke) gume, ne daju dovoljno rotacije, posebno dalje od stola, te su neusporedive sa Spring Sponge (Butterfly), njemačkim tensorima (ESN) i novijim kineskim gumama (Giant Dragon). Posebna je “priča” način igre sa Stiginim gumama, gdje se loptica uvijek mora “deblje hvatati”, više spužvom nego topsheetom, što traži cijelu promjenu tehnike spina. Za njihove novije gume vrijedi pravilo da je mekša (S) znatno bolja od tvrđe (M ili H), te da su prihvatljive za BH.

Tibhar

Evolution EL-S
Evolution FX-S

Koja je razlika između guma Tibhar Evolution MX-P i MX-S? Na MX-S spužva ima puno manje pore, pa prema tome i katapult sa nižim kutem izbačaja, pa guma sama “radi” manje, ali zato Vi morate više. Isto se odnosi i na EL-S i FX-S, u odnosu na EL-P i FX-P.

TSP

Regalis Blue
Regalis Red
Spectol Blu
Spectol Red

TSP radi backside gume u tehnološki zastarjeloj japanskoj tvornici. Ono što je njihova “prednost” je da novi modeli izlaze rijetko, pa je i broj pogrešaka manji (Agrip, Ventus). Gume imaju kompaktnu spužvu, bez pora, verzija Blue je nešto mekša i sporija, a isporučuju se u debljinama 1.5, 1.8 i MAX. Interesantno, TSP je odlučio zamijeniti i spužve ispod najpopularnijih softova Spectol i Spinpips, a da li će to biti korak naprijed ili nazad, tek će se vidjeti. Ono što je odmah vidljivo iz tablica je da će nove spužve Blue i Red biti brže i od najbrže stare (Speed), pa ne znam tko će to moći kontrolirati, kada Tan igra sa srednjom brzinom (spužva 21).

XIOM

Vega Europe DF
Vega Asia DF

XIOM Vega Europe DF  (Dynamic Friction) je bitno različita guma od klasične Vega Europe. Ima znatno mekšu spužvu (37,5°, u odnosu na 42,5°), te hvatljiviji topsheet za plastične loptice. Prva količina biti će kod nas za tjedan. Tko su idealni igrači? Oni sa brzim i tvrdim drvom, pa “vole” gumu za povući prvi mekani spin, a dalje nastaviti kontrom. Od Vega Asia DF, stvarno, ne znam što očekivati. U XIOM nomenklaturi Asia gume su najbrže, najtvrđe, traže od igrača kratki i brzi pokret. Ali, Vega Asia DF ima srednje tvrdu spužvu (42,5°) i hvatljivi topsheet, pa će to možda biti manje zahtjevna i ekonomična verzija Omega V Europe, kao Vega Japan u odnosu na seriju Sigma.

Svi oni koji žele moralno podržati ovaj blog, neka daju svoj glas za najljepše i najmlađe članove obitelji Vunderl, Mateu i Vilka iz Sokaz ekipe UpRent.hr. Kako glasati? Pritisnite strelicu za gore kraj njihove slike. Bez Vaše pomoći, momentalno naš “čuko” i njegova vlasnica su tek na 24. mjestu, sa 19 glasova, što je stvarno žalosno.

Vilko_i_Matea

Stolnoteniski fuš

Posted on by Geek

Kaj je to “fuš”? Fuš (njem.) je posao izvan redovne aktivnosti, sa strane, na “crno”… Već smo više puta ustanovili da od stolnog tenisa lagodno mogu živjeti samo igrači koji su u prvih 100 na svjetskoj rang listi. Svi ostali moraju naći neki posao sa strane, da nadopune nedostajuće prihode.

Prva ideja koja profesionalcima padne na pamet je da drže stolnoteniske instrukcije rekreativcima. Ali, taj izvor je ograničen, jer konkurencija je velika, što ostalih profića, što boljih rekreativaca. Na taj način da se zaraditi 100 kn po satu, a nakon plaćanja dvorane 30 kn, igraču ostane 70 kn. Taj prihod nije redovit, bitno oscilira zavisno od sezone, u proljeće i ljeti je znatno manji. Koliko su oni “idealni” treneri rekreativaca dalo bi se raspravljati i tu sam prilično skeptičan.

Drugi način je da igraju na turnirima koje organiziraju kladioničari. U Njemačkoj (Ochenhausen), Češkoj (Prag) i Rusiji (Dnepropetrovsk) održavaju se serije turnira, u pravilu 2 mjesečno. Imaju stranice na Facebooku (Njemačka, Češka), a mečevi se naknadno objavljuju na Youtube-u. Pozovu 8 profesionalnih igrača, turnir traje 2 dana, igra se na 1 stolu, bez prisustva gledatelja i internet veze, mečevi se snimaju, te je omogućeno klađenje. Igračima je plaćen put i smještaj, a zarada ovisi o plasmanu, prosječno €200 – 300 po turniru. Većina hrvatskih profesionalaca nastupa na takvim turnirima (Kojić, Ćipin, Zeljko, Huzjak, Pucar, Kovač, Rakovac…). Što se ne smije? Varati kladioničare, tako da se igrač sam ili preko svojih prijatelja kladi na ishode mečeva. Takvi igrači budu brzo detektirani, te im više nije omogućen nastup na turnirima.

Fus

Evo kako to izgleda tamo, u hrvatskom polufinalu (Tošić je pobijedio na turniru):

Drva – mekana vs. tvrda

Posted on by Geek

O drvima je bilo već puno riječi, katkada se čini da se nema više što napisati, ali… Novacima na ovim stranicama svakako bi, kao uvod, preporučio da pročitaju o izboru drva.

Danas ćemo, malo, o temi mekano / tvrdo. Osnovu drva čini srednji furnir, koji se najčešće radi od kiria, ayousa ili balse. Varijacijom njegove debljine “određuje” se ukupna brzina drva, te količina vibracije koja se prenosi na ostatak drva. Najbolji primjer za to su drva iz TSP-a, gdje drvo TSP Balsa Fitter sa srednjicom od 2.5 mm je DEF drvo, dok je model 8.5 (mm) u klasi OFF+. Na središnji (centralni) furnir se poprečno lijepi tzv. blok furnir, koji onemogućava vitoperenje srednjice. Kod 5-slojnih drva, najčešćih i najboljih za početnike i rekreativce, na kraju se lijepi završni furnir, koji odlučujuće određuje tvrdoću drva. Poredani po tvrdoći, najčešći furniri koji se koriste su ayous, hinoki, limba, koto, orah i wenge. Ako drvo ima 7 slojeva, dodatni sloj od furnira ili “materijala” (npr. arylate-carbona) ga stvrdnjuje, te smanjuje vibracije. Ako je “materijal” smješten direktno na srednjicu, osjećaj je više “drven”, dok cijelo drvo znatno više otvrdnjava onaj smješten ispod završnog furnira. Isto se može izvesti i isušivanjem na toplini ili u vakuumu, te korištenjem epoxy ljepila. Na tvrdoću drva važan utjecaj ima i njegova težina, pa će isti model drva izrađen od gušćih prirodnih furnira biti i tvrđi.

Koje su prednosti i mane mekih, odnosno tvrdih drva? Mekše drvo prenosi više vibracija, ima više spina i katapulta, biti će, u cjelini, lakše, te će i igra s njim biti lakša. Tvrda drva su preciznija, putanja loptice je ravnija. Koje drvo izabrati pitanje je stila igre. Ako je naglasak na rezanju i spinu bolje će biti mekano drvo, za blokere i napadače kontrom bolje je tvrdo drvo. Pa, sad’ ti vidi, k’o Nadalina, oš’ umeko, oš’ utvrdo! Dobro drvo naknadno se može ubrzati/usporiti izborom odgovarajućih modela i debljine guma.

Kada drugi igrači uzmu moja drva u ruke, a imam ih više (XIOM Magellan, Stiga Infinity VPS V, Avalox V1 i najnoviji miljenik Butterfly Jonyer-H), u pravilu najlakše primjerke do 80 g, prva opservacija im je da tresu (vibriraju), što, moram priznati, ja ne osjećam. No, ono što osjećam, jer tako to treba biti, je da mogu lopticu staviti na dio stola gdje to poželim, kad god poželim.

Jedna stvar o drvima ni meni samom nije jasna. Iz švedske tvornice za jednog proizvođača, konkretno Avalox, izlaze izvrsna drva, sve jedan model bolji od drugoga, sa vrlo malim oscilacijama, za drugog su osrednja, dok za trećeg loša. Zašto je tome tako, da li kvalitetu određuje izlazna cijena drva, ne bih znao reći.

Avalox_V1

Sve ovdje napisano vrijedi za igrače sa 2 backside (glatke) gume, za “materijaliste” vrijede druga pravila, ali o tome nekom slijedećom prilikom.

EYC 2016. – najava

Posted on by Geek

EYC_2016_Logo
Also (njem. dakle) u srpnju ove godine, točnije od 8. – 17., Zagreb će biti domaćin EYC – European Youth Championships (Europskog prvenstva mladih) na kojem će nastupati kadeti i juniori. Prvo takvo natjecanje bilo je 1955. u Stuttgartu, a održava se svake godine. Prošle godine domaćin je bila Bratislava, a nastupilo je oko 600 igrača(ica). Biti će tu još trenera, fizioterapeuta, zainteresiranih roditelja, sve skupa oko Doma Sportova vrtiti će se oko tisuću stolnim tenisom “napaljenih”. Ali, kao u pjesmi, Vakula je rek’o da će ovo ljeto biti prevruće, a kako su dvorane bez pristojne klimatizacije, vjerujem da će u 2. i 3. sigurno biti i 40°, pa će sudionici biti i “zapaljeni”.

O kvaliteti natjecanja najbolje govori popis prošlih pobjednika, posebno kod juniora, jer to su sada sve respektabilna imena europskog muškog stolnog tenisa:

EYC_2016_Junior_Winners

Na listi, za posljednjih 30-tak godina, skupilo se već dosta stolnoteniskih umirovljenika, a, iako smo mi za sve silnooo talentirani, na popisu nema niti jedne Hrvatine. Kod djevojaka uspjelo je to juniorki Tamari Boroš 1995., a u kadetskoj konkurenciji Sandri Paović i Borni Kovaču.

U svrhu promocije snimljen je film, a napravljen je i web.

Što još reći? Natürlich (njem. normalno), malo samoreklame. Službeni sponzor loptica je XIOM, i to onih bešavnih, pa na donjoj fotki Predsjednik ETTU i predstavnik XIOM-a za Europu Isaac Lee potpisuju ugovor. I, nemoj tamo da mi netko priča kako XIOM loptice nisu okrugle, nisu dobre, nisu dozvoljene od ITTF…, jer priča bez veze.

EYC_2016_Balls

Soulspin

Posted on by Geek

Soulspin

Soulspin je njemački proizvođač drva, u suradnji sa Nittaku prodaju gume, a nedavno su spomenuti na temu Veličina glave i drške drva. Što čini dobro drvo? Vrhunski materijali, znanje i tehnologija proizvodnje. Pa, idemo pogledati kako to tamo izgleda.

Prvi video je njihov vlastiti uradak (preporučam gledati samo onima sa jačim živcima), a na temu izrade drške.

Sada idemo na interviewe, koje je snimio Tischtennis Helden, te prikaz izrade cijelog drva.



Za kraj, prije kupnje drva, dobijete ovakav test kofer, kako bi izabrali optimalnu dršku.

Svim domaćim samograditeljima toplo preporučam da u krilo posjednu nekog sa izvrsnim poznavanjem njemačkog, te da si pišu bilješke. Interesantno, kod ni jednog natjecatelja ili rekreativnog igrača nisam u ruci sreo Soulspin drvo. Očito, oni koji imaju novaca “pale se” na marke, a ne kvalitetu.

Put do slave

Posted on by Geek

Za sve one koje interesira ova tematika svakako bi preporučio da prethodno pročitaju o Roditeljima i djeci. Da pojasnim o čemu ja to ovdje pišem je kako, na hrvatski način, napraviti stolnoteniskog Kostelića. Ono što ću sada iznijeti je kompilacija saznanja, osobnog iskustva, razgovora sa roditeljima, trenerima, profesionalnim igračima… Pri tome, oko mnogo toga se ne slažemo, što nije problem, jer zašto bi svi mislili isto? “Sreća” u svemu je da je broj roditelja i djece željne stolnoteniske slave sve manji. Zašto? Pa, djece po dvorana je znatno manje. Prije neki dan uspoređivao sam podatke o broju natjecatelja po kategorijama. Natjecateljske sezone 2007./08. moja kći je igrala kategorije mlađih kadetkinja i kadetkinja, kada se u kategoriji MK, tokom godine, natjecalo 90 djevojčica, u kategoriji K 101. Pogledajmo najnovije rang liste na stranicama HSTS, ove godine MK ima 52, a K 48. Kada to sve zbrojimo i podijelimo, bez uklanjanja duplića, a radi se o reprezentativnom uzorku od 4 godine uzrasta, pad broja natjecatelja u razdoblju od 8 godina je 47,64%. Hop! Možda će netko reći da nam je kvantiteta u padu, ali zato imamo kvalitetu. Paz’ da ne bi! Razgovaram sa ocem mlađeg kadeta, i kaže mi da je njegov sin na domaćem turniru ušao u četvrtfinale natjecanja juniora. To se nikako ne bi smjelo desiti, jer kakvi su to igrači ako ih može dobiti 5 godina mlađi? Nije ni on svjetsko čudo, jer na međunarodnim turnirima, u svojoj kategoriji, redovno prođe grupu, ali ispadne već u 1. kolu. Drugim riječima, nemamo ni kvantitetu, ni kvalitetu.

Ako roditelj i dijete žele postići više, koji je put? Prvo, pokušajte objektivno, koliko je moguće, sagledati svog klinca. Da li je bolesni radoholičar, sve svoje školske i druge obveze ispunjava čim ih dobije, prije roka? Da li roditelji igraju stolni tenis, što je bitna olakšavajuća okolnost, jer će, u prvim godinama, djetetova inspiracija biti da pobijedi oca, djeda i sl.? Da li je klinac(eza) lijevoruk? Da li je dijete rođeno početkom kalendarske godine, npr. do ožujka? Da li je počeo igrati od najmlađe dobi, sa 6, najkasnije od 9? Da li je introvertirano, pa vrijeme rađe provodi u dvorani, nego u druženju sa vršnjacima? Kada roditelj detaljno analizira sva navedena pitanja, svakako, dijete treba odvesti na procjenu nekom od hrvatskih trenera sa međunarodnim pedigreom, npr. Štenclu ili Škoriću. Oni nisu “podložni” uskom vlastitom interesu, te mogu znatno objektivnije sagledati.

OK, recimo da su svi uvijeti zadovoljeni. Što dalje? Na žalost, morate odbaciti školu, već sa 15, i to srednju. Dijete, zbog 2 treninga dnevno, može ići samo u dopisnu. Zatim, u toj dobi, morate ga(ju) poslati u jedan od klubova koji “rade” s takvom djecom. U muškom stolnom tenisu to je GSTK Zagreb, u ženskom STK Aquastil iz Duge Rese. Ako ne živite u tom gradu dijete treba kontrolirati osobno i vrlo strogo, da ne bi “skrenulo”, rizik toga je barem 50%. I, čim se pruži prva prilika, treba “otperjati” van, svaka godina kašnjenja (ovi domaći ga, iz vlastitih interesa, zadržavaju) smanjuje vjerojatnost uspjeha za 20%. Kamo? Pa, u trening centar, najbliže u Novo Mesto, WSA, Ochenhausen… Ako se ima para, pa barem na par mjeseci otići u Kinu, Hong Kong, Koreju… To sve, moram Vas upozoriti, PUNO KOŠTA, nitko Vam nikada neće vratiti taj novac.

I, recimo, da sve to uspije. Ako igrač nije plasiran među prvih 100 na svijetu, igrati će npr. 2. njemačku ligu, kao i većina mladih hrvatskih igrača, što nosi €8000 – 15000 godišnje. Imati će silnu konkurenciju igrača po damping cijenama, npr. Japanaca, koji mogu igrati i besplatno. Njemački igrači, sa lošijim skorom, su barem 20% više plaćeni od uvoznih… Znate li kada će Sam (priča o Slovenskom trening centru) zaraditi netto svoju prvu stolnotenisku funtu? Ja ne znam, vjerojatno nikad.

Još uvijek niste odustali? Evo najnovijeg takvog pokušaja.

Put_do_slave

Jučer je završio Qatar Open, pobijedili su Ma Long i Liu Shiwen, a šeik (na slici desno) ih je odlučio nagraditi svojim dnevnim džeparcem, da im se nađe za kavu.

Quatar_Open_2016

Licenciranje trenera

Posted on by Geek

Idemo, za početak, krenuti sa čistom pozitivom. Na slijedeća 2 videa je kompilacija rada trenera u WSA, koja je u međuvremenu spašena od bankrota zahvaljujući kineskom investitoru, te nedavni multiball trening Liu Golianga, trenera muške kineske reprezentacije, sa Ma Longom.

Što ovdje vidimo? Svi treneri u WSA teško zarađuju svoje €. Osim što trener mora biti vrstan igrač, posebno bloker, treba savinuti vlastitu kičmu i 1 – 2 sata dnevno igračima bacati loptice. Od toga nisu izuzeti ni Mathias Habesohn, Tamara Boroš i šef trener igračica Neven Cegnar, a od navedenog “posla” nije “cijepljen” ni Liu Goliang.

Zašto sam to pokazao? Trenerski posao nije samo minuli rad, kao igrača, sa izvrsnim poznavanjem tehnike izvođenja svakog udarca i taktike igre, psihiološki, kroz poznavanje igrača, već se traži i svakodnevni fizički rad.

HSTS

Svoja “iskustva” sa trenerima već sam objavio… Uskoro, od lipnja, HSTS uvodi novi sistem licenciranja trenera, o čemu govori slijedeća vijest, a objavljen je Pravilnik i Pristupnica, pa koga interesira može to preuzeti ovdje. Za sve ostale kratko ću prepričati.

Treneri se dijele u 4 kategorije od D (najniža), za rad sa djecom u osnovnim školama, do A (C, B i A), za trenere koji rade u klubovima i/ili reprezentaciji. Da bi trener (klub) mogao sudjelovati u tom “filmu” Savezu se mora platiti redovna godišnja članarina, te kotizacija za polaganje ili obnovu licence. Navedena je i minimalna školska sprema (SSS + trenerski tečaj), godine igračkog i/ili trenerskog iskustva…

Kada pročitate, čini Vam se da je to super, kao preslikano iz njemačkog saveza, koji ima svoje udruženje trenera. No, kada odete na VDTT vidite da oni imaju sve: seminare, časopise, knjige, a kod nas NIŠTA. Gdje to da naši treneri nauče, ne bi li bilo logično da Savez prvo uloži, pa onda traži? U Njemačkoj, trener stolnog tenisa može živjeti od zarade u klubu, te davanja privatnih satova, kod nas su klubovi u totalnoj komi. Zbog pat pozicije oko izbora novog tajnika Zagrebačkog stolnoteniskog saveza, jer stari je otišao u mirovinu, iz tog izvora zagrebački klubovi ove godine nisu još dobili ni kune. Možda bi u Zagrebu i bio dovoljan broj trenera, ali neke regije, konkretno Istra i Dalmacija, ih imaju apsolutno premalo.

Kako će sve to proći nećemo saznati sa službenih stranica HSTS, jer tamo su samo dobre vijesti, već, kao i do sada, iz kuloarskih priča uz kavu… Da li ću se sam kandidirati za trenersku licencu, iako bi imao uvjete? Ne pada mi napamet. Jedna stvar me zaista “oduševljava”. Kao, samo se prijavi za licencu, a cijenu će Savez reći naknadno, kada izračuna koliko mu treba! Super, vidim li ja to “bijele pjege” socijalizma?